Sadržaj autorice Maja Grbić Alimanović

Tijekom ožujka i travnja u Međimurju će se održati festivali keramike, čipke i cekera kroz koje će se predstaviti bogatstvo međimurske nematerijalne kulturne baštine, ali i sve ono što Međimurje ima za ponuditi. Prvi festival održava se ovoga vikenda u Štrigovi. Riječ je o Festivalu keramike koji svojim posjetiteljima donosi brojne sadržaje u dva dana, 18. i 19. ožujka.

- Sad možemo konzumirati i bolji model, a to su energetske zajednice. To je proces energetske demokratizacije koji je raširen na sjeveru Europe. U energetskoj zajednici više malih proizvođača razmjenjuje viškove energije. Na taj se način zaobilazi plaćanje PDV-a, mrežarina i parafiskalnih davanja. Dosad je to bilo zakonski dosta teško, sada će biti puno lakše. Stanari zgrade, ako se slože, mogu napraviti takvu energetsku zajednicu - pojašnjava Piršić.

Oko kipara Nikole Vudraga u nekadašnjem industrijskom pogonu na Dravi okupilo se desetak kreativaca i umjetnika u sklopu ambicioznog umjetničko-kulturnog projekta RezervArta. Dosad su organizirali izložbe, RezervArt festival te niz umjetničkih i kreativnih radionica, ali planovi su puno veći od toga. U galeriji RezervArta već je sagrađena mala pozornica te prostor za šank jer je ideja da se tu uredi klupski prostor s redovitim glazbenim programom i ugostiteljski objekt s rakijarnicom. Na taj bi se način stvorio dodatni “muving” oko RezervArta i Varaždinci bi mogli svakodnevno boraviti uz ovaj inspirativni prostor, a sanjaju i o organizaciji velikih glazbenih festivala na otvorenom, uz Dravu.

Proizvodnja MIV-a uglavnom se odnosi na proizvode većih dimenzija, prema specifičnim potrebama kupaca, te se ugrađuju u vodovodne sustave i sustave hlađenja tj. rade na velikim projektima u graditeljstvu i energetici, kao što su izgradnja nuklearki, hidroelektrana, vjetroelektrana i sl. Oko 30 % proizvodnje odnosi se na Hrvatsku, a ostalo na izvoz. Najznačajnija izvozna tržišta su arapske zemlje, Rusija, europske zemlje i ostatak svijeta.

Porezna uprava u oporezivanju radnika migranata poziva se na njihov “životni interes”. Iako žive i rade u inozemstvu, gdje plaćaju i porez na svoju plaću, radnici migranti u Hrvatskoj imaju obitelj i nekretninu u kojoj borave kad vikendima dolaze kući. I to je “kvaka” za koju ih poreznici love kako bi im godišnje naplatili i nekoliko desetaka tisuća kuna poreza na plaće zarađene u tuđini.