Brend Froddo, kojeg proizvodi obućarska industrija Ivančica iz Ivanca i sinonim je kvalitetne, kožne dječje obuće, ove godine slavi 25. obljetnicu. Upravo je razvoj vlastite robne marke i dizajna zaslužan za to što je Ivančica prvenstveno izvozno orijentirana kompanija koja 80 posto prihoda ostvaruje izvan Hrvatske. I dok su posljednjih mjeseci na području Varaždina zatvorene dvije kompanije koje su svoju obućarsku proizvodnju bazirale na lohn poslovima, Ivančica ove godine (temeljem narudžbi za sljedeću sezonu jesen-zima) planira ostvariti rast prihoda u odnosu na prošlu godinu.
Presudan bio ulazak u EU
- Tržišni smo zaokret napravili 1999. godine lansirajući brend Froddo, a do tada se i naša proizvodnja bazirala na niskodohodovnim lohn poslovima. U startu smo se okrenuli izvozu jer je hrvatsko tržište premalo za naše kapacitete - govori predsjednik Uprave Ivančice Siniša Zver. U Hrvatskoj se prodaja temelji na 27 maloprodajnih dućana Froddo koji se uglavnom nalaze u trgovačkim centrima širom Hrvatske, a prodaja putem web shopa Ivančice donosi 13 posto prihoda maloprodaje u RH. U inozemstvu su, sudjelovanjem na najvećim europskim sajmovima, ostvarili mrežu agenata preko kojih svoju obuću plasiraju putem 1500 kupaca u 43 zemlje širom svijeta. Od toga broja 25 posto odnosi se na internetske trgovine kao što je njemački Zalando, ali praktički danas gotovo svaka fizička trgovina ima i svoj web shop, ističe naš sugovornik.
- Najjače nam je njemačko tržište, na kojem ostvarujemo oko 45 posto izvoza. Također nam je jako tržište Češke, potom Španjolske, Francuske, Engleske, i Poljska se lijepo razvija te skandinavske zemlje, posebice Finska. Danas prosječni kupac ulaskom u trgovinu obuće na izbor ima 20 do 30 različitih brendova, a mi smo došli do toga da naši potrošači dolaze u trgovine i traže baš Froddo. Po tome znamo da smo na dobrom putu - kaže Siniša Zver dodajući da su najveći uzlet u prodaji i proizvodnji ostvarili upravo kad im se ulaskom Hrvatske u EU pojednostavio izvoz na brojna europska tržišta.
"Barefoot" je "in"
No, važno je pratiti i trendove. Tako među najtraženijom vrstom obuće posebice ističe onu pod kategorijom "barefoot" koja je unazad pet do šet godina vrlo tražena kod europskih kupaca. Primjerice, u Češku izvoze samo tu kategoriju obuće, a riječ je o obući čija tehnologija izrade omogućuje kretanje koje je najsličnije bosom hodanju.
- Sami proizvodimo đonove od termogume, za što smo nabavili poseban stroj tzv. brizgalicu. Time smo dodatno proširili svoj lanac dodatne vrijednosti i smanjili ovisnost o dobavnim lancima, što se posebice dobro pokazalo tijekom covid krize. Dok je naša konkurencija, koja je proizvodnju imala na istoku tada bila u problemima, mi smo na vrijeme isporučili dogovorene količine i kvalitetu. To nam je dalo prednost i kupci su nas nagradili povjerenjem.
Digitalna krojarna
Također ističe da oko 87 posto repromaterijala nabavljaju s tržišta EU; ponajviše iz Italije, Portugala, Španjolske, Njemačke i Austrije, a ostatak iz Hrvatske. Ukupna godišnja vrijednost nabave iznosi 10 milijuna eura, od čega se najveći dio odnosi na kožu koja uglavnom dolazi iz zemalja EU, a dijelom i iz domaće Tvornice kože Psunj. Koža je, kaže, i dalje nezamjenjiv materijal u proizvodnji obuće, ali zahtjeva puno vještina i ručnog rada jer se proizvodnja obuće temelji na čak 80 različitih operacija.
Ukupne investicije u prošloj su godini iznosile milijun eura, od čega se veliki dio odnosio na strojeve i opremu, digitalizaciju krojarne i automatizaciju faze šivanja. U svom sustavu koriste 100 % zelenu energiju, što dijelom osiguravaju iz vlastite solarne elektrane snage 300 kW, a u planu je izgradnja još jedne elektrane od 110 kW. Time će osigurati gotovo polovicu potreba za električnom energijom.
Planiraju i nadograditi softver kako bi postigli uštede u fazi izrade prototipova novih kolekcija pri čemu bi kupcima na izbor nudili modele u 3D obliku. Uvode i sustav dinamičnog planiranja proizvodnje u skladu sa svojom digitalnom strategijom, kao i ciljeve smanjenja svog ugljičnog otiska.
U pogonu radi 87 stranih radnika, koji su im pomladili prosjek
Među najvećim problemom s kojim se suočavaju u Ivančici su minimalne plaće i starija radna snaga.
- Kod nas je prosjek plaća 850 eura za prva tri mjeseca ove godine, dok su ukupna primanja 20 posto veća od toga. Ove su godine plaće porasle 13 posto i svjesni smo da to mora rasti dalje. Taj rast onda moramo ugraditi u cijenu proizvoda, u čijoj se strukturi već 30 posto odnosi na trošak rada, što je puno. S druge strane, dječja cipela ima limitiranu cijenu. Nakon što postigne maloprodajnu cijenu od 100 eura, potražnja počinje padati. Ako će minimalne plaće narednih godina rasti 10, 15 ili 20 posto, mi to moramo pretočiti u cijenu proizvoda - govori Siniša Zver. Ivančica trenutačno zapošljava 658 ljudi prosječne starosti od 45 godina i prosječnog radnog staža od 22 godine. Zbog nedostatka domaće radne snage, još su prije pet godina počeli uvoziti strance tako da danas imaju 87 stranih radnika, od čega ih je 57 sa Sri Lanke, a 30 iz Nepala te je u dolasku još 12 radnika sa Sri Lanke.
- Strani radnici su nas malo pomladili, međutim ovaj je posao fizički naporan, posebice nakon 20 i više godina rada za mašinom, a potrebno je ispuniti normu. Zato smo formirali integrativnu radionicu za 30-ak radnika smanjene radne sposobnosti kojima država subvencionira dio plaće, kako bi odradili svoj radni vijek do zaslužene mirovine - pojašnjava naš sugovornik dodajući da od države očekuju daljnja porezna rasterećenja u doprinosima na plaću, kako bi se to pretočilo u rast neto plaća. Inače će mnogi biti prisiljeni svoju proizvodnju preseliti u sredine s jeftinijom radnom snagom. S obzirom na povećane zahtjeve kupaca, Ivančica već sada ima svoj pogon u Bosni i Hercegovini gdje zapošljava 120 ljudi i još dvije kooperacije u BiH (koje im šivaju gornje dijelove obuće), jer im je to u Hrvatskoj preskupo.
27 mil. eura bio je prihod Ivančice u 2023. godini
Milijun pari dječje obuće proizvede se godišnje u Ivančici
