Sadržaj autorice Maja Grbić Alimanović
INVESTICIJE U BREZJU AC Kos gotov, Variosystems pred useljenjem, a pred završetkom i S-Color i Eterlux Sistemi
GORANKA HORJAN “Trakošćan je fenomalna lokacija kojoj trebaju veća vidljivost i zanimljivi programi”
Nakon dvije godine na čelu Dvora Trakošćan ravnateljica Goranka Horjan govori o tome što se sve dosad napravilo na razvoju novih kulturnih sadržaja u toj muzejskoj ustanovi.
HOTEL TRAKOŠĆAN Kreću pripreme za izgradnju vanjskog bazena i dječjeg mini-grada
- Procjenjujemo da bi UPU mogao biti usvojen do kraja ove godine, uz mišljenja svih nadležnih tijela. Paralelno radimo na pripremi projektne dokumentacije, koja će biti finalizirana po usvajanju UPU-a, nakon čega slijedi postupak ishođenja potrebnih dozvola - kaže Dino Manestar, direktor hotelske kompanije Premium Stars Hotel, koja upravlja Hotelom Trakošćan.
Davorka Čorko Rodeš o 30 godina Plesnog studija Vindi: Moj je moto u radu s djecom uvijek bio 'može se to!'
Plesni studio Vindi nastao je u vrijeme kad u Varaždinu nije bilo toliko punktova za ples kao danas te je vremenom izrastao u svojevrsnu varaždinsku školu suvremenog plesa. S obzirom da su osnivačica i prve plesačice bile gimnastičarke, ta se škola, kako pojašnjava Davorka Čorko Rodeš, s jedne strane temelji na pomalo sportskom, spartanskom duhu i ustrajnom vježbanju, ali i novim načinima razmišljanja koje su u studio kao gosti predavači donijeli brojni renomirani plesači suvremenog plesa iz raznih dijelova Hrvatske, ali i šire, a iz studija su potekle i neke današnje profesionalne plesačice.
Dušobrižnik iz lepoglavske Kaznionice: “Pjevamo i molimo zajedno, a bivši zatvorenici šalju mi božićne čestitke"
Velečasni Vlado Borak govori o svom dolasku u župu u Višnjici u kojoj je, kako kaže, sve manje, ne samo vjenčanja i krštenja, nego i sprovoda, jer je sve manje ljudi. U svakoj sredini u koju dođe nastoji biti otvoren i obraćati se ljudima kao “jedan od njih”, a ne s visoka, te tako gleda i na ljude koji služe kaznu u Lepoglavi i s kojima radi kao dušobrižnik.
Živite li u Bednji, ispunite anketu i ocijenite koliko ste zadovoljni razvojem turizma u svome kraju
Nakon više od trideset godina rada “gasi” se još jedna tvornica obuće u Varaždinskoj županiji
Direktorica varaždinskog TZ-a; “Danas, kad svi imaju svoj advent, ključno je ponuditi nešto drugačije i prepoznatljivo”
RAZGOVOR Prof. Nikola Dugandžić govori o svom radu s beskućnicima: “Treba imati vjere u čovjeka!”
Nekadašnji ravnatelj varaždinskog Centra za socijalnu skrb i jedan od pionira razvoja socijalne skrbi za beskućnike u Hrvatskoj, kao posebno ranjive skupine u društvu, govori o svojoj motivaciji u radu koji se često čini kao “Sizifov posao”. Također nam otkriva detalje iz vlastitog života koji su ga dodatno senzibilizirali za rad s ljudima u potrebi i teškim životnim situacijama.
Dražen Loparić: “Samo dva grada u Hrvatskoj čuvaju svoj građanski duh, a to su Dubrovnik i Varaždin”
- Garda je bila u samom ishodištu građanskog života na ovim prostorima. Osim u segmentu sigurnosti, ona je bila važna za kulturu kroz pleh glazbu varaždinske garde iz koje je kasnije proistekla Glazbena škola. Važna je bila i u gospodarskom smislu jer su svi tadašnji obrtnici “gešefti” morali biti i pripadnici garde - opisuje ovogodišnji varaždinski laureat Dražen Loparić koji je preuzevši funkciju zapovjednika Varaždinske građanske garde 2016. godine pokrenuo niz promjena.
“Nijemce ne zanima moje prezime, važno im je samo da sam dobar radnik”
Dražen Oršuš s 13 je godina iz romskog naselja došao živjeti u udomiteljsku obitelj Jančić u Ludbregu. I to je za njega bila odskočna daska. Unatoč svim teškoćama, danas živi i radi u Njemačkoj i to na radnome mjestu gdje mu se poznavanje bajaškog, jezika Roma sjeverozapadne Hrvatske, ponovno pokazalo vrlo korisnim znanjem; a za sve što je dosad postigao u životu najviše je zahvalan svojim “drugim”roditeljima.
Koji su glavni razlozi prometnih gužvi u Varaždinu; jesu li privremeni ili dugoročni te postoje li rješenja?
- Ovo što imamo danas je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja svih drugih oblika prijevoza, s isključivom orijentacijom na cestovni promet koji je došao do te razine da više nije protočan. Ulaže se u cestovni promet, a imamo vrlo lošu pješačko-biciklističku i željezničku infrastrukturu, kao i slab javni prijevoz. Rješenje je ulaganje u javni prijevoz, i kad bi se time automobilski promet u gradu smanjio za 10 do 20 posto, to bi već bio dobar rezultat - kaže Klečina.