Sadržaj autorice Maja Grbić Alimanović

Velečasni Vlado Borak govori o svom dolasku u župu u Višnjici u kojoj je, kako kaže, sve manje, ne samo vjenčanja i krštenja, nego i sprovoda, jer je sve manje ljudi. U svakoj sredini u koju dođe nastoji biti otvoren i obraćati se ljudima kao “jedan od njih”, a ne s visoka, te tako gleda i na ljude koji služe kaznu u Lepoglavi i s kojima radi kao dušobrižnik.

Nekadašnji ravnatelj varaždinskog Centra za socijalnu skrb i jedan od pionira razvoja socijalne skrbi za beskućnike u Hrvatskoj, kao posebno ranjive skupine u društvu, govori o svojoj motivaciji u radu koji se često čini kao “Sizifov posao”. Također nam otkriva detalje iz vlastitog života koji su ga dodatno senzibilizirali za rad s ljudima u potrebi i teškim životnim situacijama.

- Garda je bila u samom ishodištu građanskog života na ovim prostorima. Osim u segmentu sigurnosti, ona je bila važna za kulturu kroz pleh glazbu varaždinske garde iz koje je kasnije proistekla Glazbena škola. Važna je bila i u gospodarskom smislu jer su svi tadašnji obrtnici “gešefti” morali biti i pripadnici garde - opisuje ovogodišnji varaždinski laureat Dražen Loparić koji je preuzevši funkciju zapovjednika Varaždinske građanske garde 2016. godine pokrenuo niz promjena.

Dražen Oršuš s 13 je godina iz romskog naselja došao živjeti u udomiteljsku obitelj Jančić u Ludbregu. I to je za njega bila odskočna daska. Unatoč svim teškoćama, danas živi i radi u Njemačkoj i to na radnome mjestu gdje mu se poznavanje bajaškog, jezika Roma sjeverozapadne Hrvatske, ponovno pokazalo vrlo korisnim znanjem; a za sve što je dosad postigao u životu najviše je zahvalan svojim “drugim”roditeljima.

- Ovo što imamo danas je posljedica dugogodišnjeg zanemarivanja svih drugih oblika prijevoza, s isključivom orijentacijom na cestovni promet koji je došao do te razine da više nije protočan. Ulaže se u cestovni promet, a imamo vrlo lošu pješačko-biciklističku i željezničku infrastrukturu, kao i slab javni prijevoz. Rješenje je ulaganje u javni prijevoz, i kad bi se time automobilski promet u gradu smanjio za 10 do 20 posto, to bi već bio dobar rezultat - kaže Klečina.

Vikend uoči blagdana prodaja se tek zahuktavala i u ponudi je bilo uglavnom suho i svileno cvijeće, dok se aranžmani i buketi od živog cvijeća u pravilu prodaju tek nekoliko dana prije blagdana

Arheolog Ivor Karavanić dobitnik je županijske nagrade zahvaljujući dugogodišnjem interesu za špilju Vindiju i objavom radova o tamošnjim nalazima koja pobuđuju velik interes međunarodne znanstvene javnosti. Upravo su fosilni nalazi neandertalaca iz Vindije bili od velike važnosti u rekonstrukciji njihova genoma koja je pokazala da današnji stanovnici Euroazije imaju jedan do četiri posto genetskog naslijeđa neandertalaca. Neandertalci su u Vindiji boravili u razdoblju prije između 200.000 i 40.000 godina, ali njihovi fosilni ostaci potječu iz slojeva starih oko 45.000 godina, dok su neandertalci iz obližnje Krapine živjeli prije približno 130.000 godina. Postoje slojevi u Vindiji koji se vremenski preklapaju s Krapinom ali su fosilni ostaci iz Vindije znatno mlađi od krapinskih te su gracilniji i anatomski moderniji. Nedavno provedenim datiranjem slojeva iz Vindije također se utvrdilo vremensko preklapanje zadnjih neandertalaca u Vindiji s dolaskom ranih modernih ljudi u jugoistočnu i srednju Europu, ali nije sigurno jesu li se susretali na prostoru Hrvatskog zagorja.