Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Mladen Jakopović ovih je dana u medijima više puta istupao vezano za širenje afričke svinjske kuge (ASK), koja je prije dvije godine prvi puta potvrđena na području Hrvatske. Virus je, zasad, lokaliziran na istoku zemlje, na poručju Vukovarsko-srijemske, Brodsko-posavske i Osječko-baranjske županije. Riječ je o virusnoj zaraznoj bolesti domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku vrućice i krvarenja, a smrtnost može biti i stopostotna u populaciji koju zahvati.
Prema informacijama Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede “Afrička svinjska kuga trenutno je glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio. Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Republiku Hrvatsku i Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš.” Osim na istoku Hrvatske, bolest hara i drugim dijelovima istočne i središnje Europe, od Grčke, Bugarske i Rumunjske, preko Italije do Posljke i baltičkih zemalja.
Što se dosad poduzelo u suzbijanju bolesti na teritoriju RH i u kojoj su mjeri ugroženi i drugi dijelovi Hrvatske?
U Poljoprivrednoj komori smo i ranije isticali da je u rješavanju problema ASK posebno važna suradnja struke i proizvođača. Upozoravamo već od 2023. da treba biti čvršći u mjerama suzbijanja svinjske kuge i zaustaviti sivo tržište i nelegalne transporte. Nalazimo se u opasnoj situaciju. Češka je još 2018. godine stavila vojsku na granicu, a susjedna Italija ima čak i posebnog povjerenika za afričku svinjsku kugu. Ne smije se dopustiti širenje bolesti iz tri slavonske županije prema zapadu zemlje jer, ako se to dogodi, bit će ugroženo 50 posto svinjogojskog fonda.
Proizvođači se protive usmrćivanju svih životinja na farmi, je li to uvijek nužna mjera?
Svjesni smo da se uzgajivači teško mire sa činjenicom da se moraju usmrtiti sve životinje na farmama gdje se pojavila zaraza. Širenje donedavno nepoznatih bolesti, u određenoj mjeri doprinose i klimatske promjene. Mi smo prije dvije godine imali borbu sa svinjskom kugom, a sada imamo slučajeve i kod divljih svinja i možda smo pustili da to previše kola i izmakne kontroli. Možda do sada nismo bili dovoljno čvrsti u provođenju biosigurnosnih mjera na cijelom teritoriju RH, a pogotovo na teritoriju dviju županija koje su stalno ugrožene.
Kako je dosadašnji tijek bolesti utjecao na svinjogojstvo?
Trenutno zadovoljavamo oko 40 posto potreba za svinjetinom i svinjskim proizvodima, a sve ostalo se uvozi. Tako da je ovo sada vrlo ozbiljna situacija koja može dodatno ugroziti domaću proizvodnju. No, samodostatnost pada i u drugim granama stočarstva. Ipak HPK smatra kako nema razloga za paniku, jer gospodarstvo i poljoprivreda u cjelini neće propasti. Najveći će utjecaj osjetiti proizvođači, zbog smanjene prodaje i gubitaka u uzgoju, ali i lokalne zajednice u kojima se sve odvija.
