Varaždin je kao grad glazbe prije gotovo pet godina dobio svoj prvi umjetnički glazbeni studij. Na Sveučilištu Sjever jesenas je upisana peta generacija studenata na prijediplomski studij Glazba i mediji, a sa studija su izašle već dvije generacije prvostupnika. Neki od njih su se, kako doznajemo od pročelnika doc. mr. art. Ivana Batoša, zaposlili kao nastavnici glazbene kulture u osnovnim školama, koje je posljednjih godina također postalo deficitarno zanimanje u određenim sredinama.
Također nam je otkrio kako je došlo do pokretanja prvog umjetničkog studija na Sveučilištu Sjever, akademskoj ustanovi koja među svojim programima ponajviše zastupa struke tražene na tržištu rada, poput tehničkih i medicinskih zanimanja. Pojasnio je i po čemu se studij razlikuje od klasičnih muzičkih akademija, iz kojih sredina i škola im najčešće dolaze studenti, koja sve specifična znanja i vještine stječu tijekom studiranja te kakve su šanse da studij jednog dana preraste u petogodišnji, diplomski program.
Iz Splita preko Zagreba do Varaždina
Ivan Batoš renomirani je pijanist, svoje je glazbeno školovanje počeo u rodnom Splitu, a klavir je studirao i potom magistrirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2022. godine postao je docent na Sveučilištu Sjever i pročelnik Odsjeka za glazbu i medije, ali njegova veza s Varaždinom počela je puno prije toga...
Kako je nastala ideja o pokretanju studija Glazbe i medija na Sveučilištu Sjever?
Ideja o studiju glazbe u Varaždinu postoji sigurno već 50-ak godina. U arhivama Glazbene škole postoje pisma namjere o pokretanju studija još iz 80-ih godina, ali te ideje nikad nisu bile konkretizirane. Okolnosti su se promijenile inicijativom i predanim radom prof. dr. Damira Vusića, današnjeg rektora Sveučilišta, a u to vrijeme prorektora Sveučilišnog centra u Varaždinu, koji je najzaslužniji za pokretanje studija, osiguravanje cjelokupne infrastrukture i podrške visokoškolske zajednice na čelu s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Je li kao podloga za osmišljavanje programa poslužio neki sličan studij u RH ili drugdje u Europi?
U Hrvatskoj je ovo jedinstven studijski program, a nešto slično postoji u Novom Sadu i u Nizozemskoj. Možda je to i dio trenda koji se širi i koji bi trebao biti puno jače zastupljen u Hrvatskoj. Većina glazbenog obrazovanja se temelji na tome da morate biti jako dobri u izvedbi glazbe. Da biste to mogli postići, potrebno se jako dugo baviti sviranjem. Međutim, nije svatko imao mogućnost baviti se glazbom od djetinjstva. Stoga su ovakvi programi namijenjeni onima koji nisu oduvijek svirali, ili ih ne privlači isključivo izvedbeni dio glazbe, ali bi željeli raditi u okviru glazbene produkcije.
Interdisciplinarnost
Po čemu se studij razlikuje od klasične muzičke akademije?
Klasično glazbeno obrazovanje dosad je bilo hermetično i obično se u njega kreće od ranog djetinjstva. No sve je više onih koji se i u kasnijoj životnoj dobi odluče baviti glazbom, ali ne nužno kao svirači ili pjevači, tako da je došlo vrijeme i za drugačiji vid glazbenog obrazovanja. Varaždinski se studij od klasične akademije razlikuje u organizaciji, ali i po svojoj interdisciplinarnosti jer uz glazbu, integrira i druga područja. Poanta ovakvog studijskog programa je u tome da nudi širok spektar predmeta, tako da svaki student moće pronaći dio koji mu najviše leži.
Kako je koncipiran program, koje sve predmete obuhvaća?
Studij se temelji na tri grupe kolegija; to su glazbeni, medijski i pedagoški dio. Oko trećina predmeta se odnosi na glazbene vještine. To su predmeti iz klasičnog glazbenog obrazovanja u koje spadaju klavir, tambure, solfeggio, harmonija... Osim mene, koji predajem klavir, u glazbenom dijelu predaje i renomirana varaždinska mezzosopranistica Sofija Cingula, kao i niz profesora s Glazbene škole u Varaždinu.
Drugi dio se odnosi na područja notografije, medija, tonskog snimanja, računalne notografije i audio produkcije. Medijski dio pokrivaju dr. sc. Jelena Blaži, predavači Predrag Krobot i Andrej Skender, asistent Slavko Vincek i prof. Kristian Jambrošić sa zagrebačkog FER-a. U pedagoškom dijelu studij ostvaruje suradnju s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Kako bi naši studenti kasnije mogli raditi kao nastavnici u školama, tijekom studija moraju imati određeni broj ECTS bodova iz pedagoških predmeta; i po tome smo jedinstveni.
Na koji sve način surađujete s Glazbenom školom?
Glazbena škola Varaždin svakako je imala ulogu i u samom pokretanju studija i u njoj se odvija dio glazbenih predmeta studija. Postoji ugovor o suradnji te se nastava klavira i tambure odvija u Glazbenoj školi. Dio kadra Glazbene škole također je biran u nastavna zvanja predavača na studiju. Među njima su ravnatelj Glazbene škole Davor Matačić, Danijel Oto i Ivana Godec-Vinceković te David Vuković, dok Ninoslav Plantak predaje tamburu te Andrej Skender računalnu notografiju. Od ove godine surađujemo i s Varaždinskom biskupijom čiji je katedralni orguljaš Višeslav Jaklin angažiran kao naslovni asistent.
Studenti iz Zagreba, Zadra...
Koje zvanje stječu studenti i mogu li raditi kao učitelji u školama?
Zasad je ovo prijediplomski, trogodišnji studij nakon kojeg se stječe zvanje prvostupnika glazbene pedagogije i medija. U hrvatskom školskom sustavu mogu se zaposliti kao nastavnici glazbene kulture u osnovnim školama, ali, primjerice, ne mogu raditi u glazbenim školama. Nastavnik glazbene kulture je posljednjih godina postalo deficitarno zanimanje u nekim sredinama, baš poput učitelja matematike, fizike i stranih jezika, tako da je dobro da naši studenti mogu raditi kao učitelji u osnovnim školama. Osim toga, postoji mogućnost rada u privatnom sektoru, od tonskih studija do izdavačkih i produkcijskih kuća. Sve je već odavno prešlo na digitalnu produkciju i za to su potrebna određena profesionalna znanja. Naši ih studenti stječu upravo kroz ovako koncipiran program koji velikim dijelom uključuje kompetencije na području medija i digitalizacije.
Iz kojih sredina najčešće dolaze studenti i iz kojih srednjih škola - glazbenih, gimnazija?
Varaždinci najčešće odlaze studirati u Zagreb, Austriju i druge europske zemlje. Glazbena škola u Varaždinu kvalitetom je jako skočila, posebice posljednjih deset godina, i najbolji maturanti odlaze studirati van. Oko polovica studenata, koji su ove godine upisali glazbeni studij u Varaždinu, na neki su način povezani s varaždinskom glazbenom školom. Dio njih su je pohađali, pa su je prekinuli, a dvoje je i maturiralo na njoj. Ostali dolaze iz raznih sredina; Zagreba, Križevaca, Karlovca, čak i iz Zadra. Imamo i studente koji su završili strukovne srednje škole, ali su godinama svirali u KUD-u i to ih je usmjerilo prema glazbi. Mislim da bi interes bio i veći da postoji mogućnost nastavka do diplomskog stupnja.
Postoji li mogućnost da se studij proširi na petogodišnji program?
To je bila ideja od samog početka i postoji veliki interes za to od strane studenata koji su dosad završili trogodišnji program. Da bi se za to ostvarili preduvjeti, prvo treba pričekati završetak postupka reakreditacije Sveučilišta Sjever. Uvjeti za pokretanje diplomskog studija su dosta zahtjevni i rigorozni, a s druge strane radilo bi se u malim grupama, što iziskuje značajnija materijalna ulaganja, no interes i ambicija za tako nešto svakakako postoje.
![]()
“U Varaždin dolazim dugi niz godina i ovdje sam se uvijek osjećao ugodno”
Što Vas povezuje s Varaždinom i kako ste se odlučili za angažman na Sveučilištu Sjever?
Diplomirani sam pijanist i magistrirao sam na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Dvadesetak sam godina radio kao umjetnički suradnik zagrebačke Akademije na Odsjeku za duhačke instrumente, izvodeći nastavu iz kolegija Korepeticija, tako da sam svirao sa stotinjak studenata tijekom njihovog studija. To me veže i za Varaždin gdje se na Glazbenoj školi od 2014. godine održava Međunarodno natjecanje puhača Woodwind & Brass. Od početka sam bio službeni umjetnički suradnik natjecanja, jer puhači sviraju uz klavir, tako da sviram uz sve natjecatelje koji dođu bez svog klavirskog suradnika. S obzirom na sve to mogu reći da sam već dugo prisutan u Varaždinu. Ovo mi je poznata sredina, u kojoj sam se uvijek osjećao ugodno, tako da sam rado prihvatio i angažman na studiju Glazba i mediji.
Spominjalo se pokretanje i Muzičke akademije u Varaždinu. Je li ovaj studij početak realizacije te ideje?
Na akademiji se prakticira individualni rad, što je vrlo zahtjevno, a ovdje je od početka bila ideja grupnog rada. Jest da su to male grupe, jer se na godinu upisuje do desetak studenata, ali je i dalje to rad u grupi, tako da mislim da ovdje nije bila ideja da se stvara akademija.
