Varaždin je kao grad glazbe prije gotovo pet godina dobio svoj prvi umjetnički glazbeni studij. Na Sveučilištu Sjever jesenas je upisana peta generacija studenata na prijediplomski studij Glazba i mediji, a sa studija su izašle već dvije generacije prvostupnika. Neki od njih su se, kako doznajemo od pročelnika doc. mr. art. Ivana Batoša, zaposlili kao nastavnici glazbene kulture u osnovnim školama, koje je posljednjih godina također postalo deficitarno zanimanje u određenim sredinama.
Također nam je otkrio kako je došlo do pokretanja prvog umjetničkog studija na Sveučilištu Sjever, akademskoj ustanovi koja među svojim programima ponajviše zastupa struke tražene na tržištu rada, poput tehničkih i medicinskih zanimanja. Pojasnio je i po čemu se studij razlikuje od klasičnih muzičkih akademija, iz kojih sredina i škola im najčešće dolaze studenti, koja sve specifična znanja i vještine stječu tijekom studiranja te kakve su šanse da studij jednog dana preraste u petogodišnji, diplomski program.
Ivan Batoš renomirani je pijanist, svoje je glazbeno školovanje počeo u rodnom Splitu, a klavir je studirao i potom magistrirao na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Od 2022. godine postao je docent na Sveučilištu Sjever i pročelnik Odsjeka za glazbu i medije, ali njegova veza s Varaždinom počela je puno prije toga...
Kako je nastala ideja o pokretanju studija Glazbe i medija na Sveučilištu Sjever?
Ideja o studiju glazbe u Varaždinu postoji sigurno već 50-ak godina. U arhivama Glazbene škole postoje pisma namjere o pokretanju studija još iz 80-ih godina, ali te ideje nikad nisu bile konkretizirane. Okolnosti su se promijenile inicijativom i predanim radom prof. dr. Damira Vusića, današnjeg rektora Sveučilišta, a u to vrijeme prorektora Sveučilišnog centra u Varaždinu, koji je najzaslužniji za pokretanje studija, osiguravanje cjelokupne infrastrukture i podrške visokoškolske zajednice na čelu s Akademijom za umjetnost i kulturu u Osijeku.
Je li kao podloga za osmišljavanje programa poslužio neki sličan studij u RH ili drugdje u Europi?
U Hrvatskoj je ovo jedinstven studijski program, a nešto slično postoji u Novom Sadu i u Nizozemskoj. Možda je to i dio trenda koji se širi i koji bi trebao biti puno jače zastupljen u Hrvatskoj. Većina glazbenog obrazovanja se temelji na tome da morate biti jako dobri u izvedbi glazbe. Da biste to mogli postići, potrebno se jako dugo baviti sviranjem. Međutim, nije svatko imao mogućnost baviti se glazbom od djetinjstva. Stoga su ovakvi programi namijenjeni onima koji nisu oduvijek svirali, ili ih ne privlači isključivo izvedbeni dio glazbe, ali bi željeli raditi u okviru glazbene produkcije.
Po čemu se studij razlikuje od klasične muzičke akademije?
Klasično glazbeno obrazovanje dosad je bilo hermetično i obično se u njega kreće od ranog djetinjstva. No sve je više onih koji se i u kasnijoj životnoj dobi odluče baviti glazbom, ali ne nužno kao svirači ili pjevači, tako da je došlo vrijeme i za drugačiji vid glazbenog obrazovanja. Varaždinski se studij od klasične akademije razlikuje u organizaciji, ali i po svojoj interdisciplinarnosti jer uz glazbu, integrira i druga područja. Poanta ovakvog studijskog programa je u tome da nudi širok spektar predmeta, tako da svaki student moće pronaći dio koji mu najviše leži.
Kako je koncipiran program, koje sve predmete obuhvaća?
Studij se temelji na tri grupe kolegija; to su glazbeni, medijski i pedagoški dio. Oko trećina predmeta se odnosi na glazbene vještine. To su predmeti iz klasičnog glazbenog obrazovanja u koje spadaju klavir, tambure, solfeggio, harmonija... Osim mene, koji predajem klavir, u glazbenom dijelu predaje i renomirana varaždinska mezzosopranistica Sofija Cingula, kao i niz profesora s Glazbene škole u Varaždinu.
Drugi dio se odnosi na područja notografije, medija, tonskog snimanja, računalne notografije i audio produkcije. Medijski dio pokrivaju dr. sc. Jelena Blaži, predavači Predrag Krobot i Andrej Skender, asistent Slavko Vincek i prof. Kristian Jambrošić sa zagrebačkog FER-a. U pedagoškom dijelu studij ostvaruje suradnju s Učiteljskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Kako bi naši studenti kasnije mogli raditi kao nastavnici u školama, tijekom studija moraju imati određeni broj ECTS bodova iz pedagoških predmeta; i po tome smo jedinstveni.
Na koji sve način surađujete s Glazbenom školom?
Glazbena škola Varaždin svakako je imala ulogu i u samom pokretanju studija i u njoj se odvija dio glazbenih predmeta studija. Postoji ugovor o suradnji te se nastava klavira i tambure odvija u Glazbenoj školi. Dio kadra Glazbene škole također je biran u nastavna zvanja predavača na studiju. Među njima su ravnatelj Glazbene škole Davor Matačić, Danijel Oto i Ivana Godec-Vinceković te David Vuković, dok Ninoslav Plantak predaje tamburu te Andrej Skender računalnu notografiju. Od ove godine surađujemo i s Varaždinskom biskupijom čiji je katedralni orguljaš Višeslav Jaklin angažiran kao naslovni asistent.
Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Varaždinskih vijesti...
