Kao dječak, krajem 60-tih godina, znao sam sa svojim susjedom Kasom potegnuti pješice od Banfice do Varteksa kako bi mogli uživati u izazovnim i vratolomnim vožnjama spidvejaša. Da bi sačuvali novce za sladoled po povratku, uvijek smo se „švercali“ kroz rupu na zidu kraj pruge. Kad bi se napokon dokopali tribina, slobodnih mjesta za gledanje moglo se naći još samo na zavojima.
Gledati spidvej na zavoju značilo je biti osuđen doma se vratiti sav prašnjav i „zamusikan“, poput dimnjačara. Prisjećajući se prekrasnih odlazaka na spidvej, gotovo da u nosnicama osjećam miris metanola i spaljivanja trkačkog ulja. Uspomena na spidvej utrke u meni probuđuje nostalgiju za romantikom, dramom, junaštvom i hrabrošću koju nosi ovaj dinamičan sport. Nažalost, spidvej je sport koji je u Varaždinu već odavno pometen sa sportske scene.
Varaždin ima veliku tradiciju auto-moto sporta. Prva utrka motociklima u Varaždinu održana je 28. listopada 1923. godine, u vrijeme kad je motociklistička sekcija djelovala u sklopu Biciklističkog društva Sloga. Sve do Drugoga svjetskog rata u našem gradu su se redovito održavale moto i spidvej utrke. Po završetku rata motociklističke aktivnosti su se ponovo zahuktale.
Zlatno doba varaždinskog spidveja počinje 1960. godine kada je na stadionu Varteks otvorena novosagrađena spidvej staza i osnovan spidvej klub u sklopu RŠD Varteks. U Varaždinu su u to vrijeme bila vrlo agilna dva auto moto-kluba: Varteks i Varaždin. U njima su se okupljali mnogobrojni zaljubljenici auto-moto sporta. Vozače spidveja iznjedrile su cestovne motociklističke trke. Najuspješniji vozači iz tih utrka su se prelaskom na spidvej ubrzo prometnuli u junake varaždinske publike, a nje nije bilo malo.
Varaždinci su obožavali spidvej zato jer je uzbudljiv i pun adrenalina. Vozilo se na kružnoj stazi oko travnjaka nogometnog igrališta Varteks koja je bila od crnog leša. Motocikli koje voze vozači spidveja koriste metilni alkohol kao pogonsko gorivo za četverotaktni motor, imaju samo jednu brzinu i nemaju kočnice, a na ravnim dijelovima staze mogu dostići brzinu do 110 km / h. Da bi mogli upravljati motorom, vozači na lijevoj nozi nose čizme s čeličnim potplatom kojima prema potrebi koče i usmjeravaju motocikl.
Na atraktivnijim spidvej utrkama na stadionu Varteks znalo se okupiti i do 8000 gledatelja. Varaždinske spidvej zvijezde 60-tih bili su braća Valent i Ivan Medved, Mihalinec, Lazar, Pintarić i Pomper. Od spomenutih, najuspješniji je bio neustrašivi moto-gladijator Valent Medved. Ljubitelji sporta su ga naprosto obožavali jer je svaki njegov nastup bio spektakl.
Valent Medved rodio se 1927. godine u mjestu Pleš kraj Trakošćana. Motoristikom se ozbiljnije počeo baviti od 1948. godine nastupajući prvo na cestovnim utrkama s posuđenim motorom od 250 ccm. Tadašnje rukovodstvo AMD „Varaždin“ prepoznaje njegovu darovitost te mu 1952. godine kupuju motor „Japp“ od 350 ccm, a sljedeće godine mašinu od 500 ccm. Mašinu su kupili od njegovog trenera Meca, koju je on sam prilagodio za spidvej vožnju. Zahvaljujući ustrajnosti, predanosti i velikom vozačkom iskustvu, Valent Medved se je 1959. i 1961. godine okitio lovorovim vijencem najboljeg spidvej vozača bivše Jugoslavije, ispred vječnih suparnika Drage Regvarta, Franca Babiča i Drage Perka.
Valent Medved bio je visoko cijenjen u međunarodnim motociklističkim krugovima. Koliko je bio poznat među europskim vozačima i spidvej klubovima, najbolje pokazuje njegov šestomjesečni profesionalni angažman u zemlji koja je slovila za spidvej velesilu, Poljskoj. Medved je tamo nastupao za „Gvardyjski klub sportova Wybrzeže“ iz Gdanska, koji je bio član Prve Poljske spidvej lige. Boravak u zemlji spidveja radišni Medved iskoristio je za dodatnu edukaciju, osposobivši se za trenera spidveja, prvog licenciranog u bivšoj Jugoslaviji.
Tijekom svoje duge i uspješne karijere Valent Medved bio je član AMD Varaždin, AMD Varteks i AMD Remetinec. Tragično je preminuo u saobraćajnoj nesreći 1984. godine u svojoj 57. godini. U povijesnim sportskim arhivima ostat će zapamćen kao osoba koja je obilježila varaždinski moto-sport 20. stoljeća.
