Svake godine krajem kolovoza, varaždinske gradske trgove i ulice poput bujice preplave šetači nasmijanih lica, dječja cika i vika, smijeh i veselje. Povijesna jezgra centra grada okupirana je tih dana bezbrojnim zabavnim i kulturnim sadržajima, koncertima, uličnim performerima, predstavama, sadržajima za djecu, neodoljivim mirisima i okusima.
Nostalgija za nekadašnjim "proštenjima" poput magneta privlači u grad na desetine tisuća posjetitelja iz Hrvatske i inozemstva. Dolaze i stari i mladi. Privlači ih bogati program i pozitivna atmosfera varaždinskog festivala šetača, poznatijeg pod imenom "Špancirfest". Tu atraktivnu, najposjećeniju kontinentalnu hrvatsku turističku manifestaciju, osmislile su domaće turističke snage predvođene junakinjom moje današnje priče, Brankom Tropp.
Varaždinski sejem
Branka Tropp u opojan svijet turizma ušla je 1985. godine kada je imenovana za tajnicu Turističkog društva Varaždin. Bilo je to u vrijeme kada je kapitalizam sramežljivo kucao na vrata bivše države. Okosnicu varaždinskog turizma tih godina činili su: lovni, tranzitni, poslovni i kulturni turizam. Nezaobilazno središte turističkih zbivanja bio je hotel "Turist" i lovište "Zelendvor", a glavni akteri varaždinskog turizma bili su talijanski lovci.
Krajem 80-ih lovci su netragom nestali. Pred radišnom i kreativnom Brankom pojavio se veliki izazov. Trebalo je iznjedriti kako ponovno oživjeti turizam u Varaždinu. Znatiželjnoj Branki nije nedostajalo ideja, upornosti i volje pa je s kolegama osmislila manifestaciju "Varaždinski sejem". "Varaždinski sejem" je prvi put održan početkom rujna 1987. godine na prostoru starogradske jezgre Varaždina – u Gundulićevoj i Kranjčevićevoj ulici te na Trgu Narodnih heroja, Trgu Božidara Adžije i Trgu Miljenka Stančića.
"Varaždinski sejem" nastao je kao izraz potrebe njegovanja narodnih običaja i zanatske vještine, s dobro uklopljenim načinom trgovanja. Osim što je stekao velike simpatije među Varaždincima, "Varaždinski sejem" je iz povijesne ropotarnice izvukao stare varaždinske tradicijske vrijednosti poput kostimirane gradske čete "Purgara", predstavnika cehova, gradskog suca - rihtera i gradskog notara.
Špancirfest
Na tragu dobro prihvaćenog "Varaždinskog sejma" iz radionice Turističke zajednice Varaždin koju je vodila Branka Tropp, pokrenut je 1999. godine "Špancirfest" - prvi ulični festival u Hrvatskoj koji se temeljio na povijesti i tradiciji, tradicijskim obrtima, ceremonijalu, cehovima, baroknim kostimima i tradiciji sajmovanja.
Branka Tropp (četvrta s lijeva) u društvu gradskog notara Krunoslava Čole
- Naša prvobitna ideja bila je napraviti turističku manifestaciju koja će otkriti Varaždincima Varaždin i otkriti Varaždin turistima. Te prve godine postavljali smo neke standarde u organizaciji jer bili smo prvi takav festival u Hrvatskoj. Istovremeno je ideja bila izvući te atraktivnosti iz gradskog života vezane uz tradiciju i povijest, koji bi mogli živjeti i tijekom godine - prisjetila se tih povijesnih dana Branka Tropp.
Prvi "Špancirfest" održan je od 2. do 5. rujna 1999. godine. Trajao je svega četiri dana, od četvrtka do nedjelje. Središnji događaj prvog dana bio je mimohod kostimiranih cehova - kožara, krojača, stolara, kovača, pekara, itd. s cehovskim obilježjima i zastavama (svaki ceh predstavljao je jednu varaždinsku firmu), nastup dama u krinolinama, glazbenika, varaždinskih folkloraša i gostiju. Na okolnim štandovima svoju su djelatnost prikazali keramičari, medičari, bravari, drvodjelje, cvjećari, pekari te drugi varaždinski obrtnici i tvrtke. Nudili su se tradicijski kolači i slastice, a bili su tu i šatori s ugostiteljskom ponudom.
Branka Tropp u društvu pokojnog gradskog verglaša Srečka Dragišića
U sklopu uličnog programa drugoga dana najveća atrakcija bili su mađarski ulični artisti na štulama "Company Garaboncias". Za dogurati "Špancirfest" do najposjećenije i najpopularnije manifestacije kontinentalne Hrvatske, trebalo je uložiti puno truda, htjenja i novaca. Tvrdoglava Branka, često puta se suočavala s različitim barijerama i nerazumijevanjima od strane pojedinih sponzora i raznih oponenata. Postojana i čvrsta, nikad nije popuštala nastojanjima da se ulični festival pretvori u nešto što odskače od stoljećima izgrađivane varaždinske građanske kulture.
U planiranju festivala Branka se je vodila idejom da se ime Varaždina pojavi na turističkom tržištu srednje Europe. Ciljana publika su joj bile mlade obitelji s djecom, a tako je bio postavljen i sam koncept festivala. Ne samo da je koncept proveden u potpunosti, već je danas Varaždin postao poželjna destinacija za turiste iz cijelog svijeta. Dorađujući osmišljeni koncept nikla su danas prepoznatljiva obilježja varaždinskih gradskih događanja - notar, verglaš, Trg tradicijskih obrta, a s vremenom se u priču uklopio Festival varaždinskih dvorišta.
Kako je "Špancirfest" rastao, rasli su i prohtjevi posjetitelja. U nastojanju da se gosti zadrže duže u Varaždinu, ukazala se potreba za dodatnim večernjim programima pa su se u ponudu sve više uključivala glazbena događanja i koncerti koji danas čine nezaobilaznu sastavnicu varaždinskog "festivala dobrih emocija".
Branka Tropp
Branka Tropp, dugogodišnja uzdanica varaždinskog turizma, za svoja je vrhunska dostignuća odlikovana Ordenom predsjednika države, najvišom nagradom hrvatskog turizma - najbolji direktor Turističke zajednice i Nagradom grada Varaždina. Godine 2016. godine povukla se je u zasluženu mirovinu, ostavivši svojim nasljednicima na čuvanje rijetko vrijedan dragulj - najpopularniji festival kontinentalne Hrvatske i jedan od najprestižnijih europskih uličnih festivala.
