FOTO Elektrostrojarska škola u svemir šalje modul ESS SPACE

| 12.8.2018. u 15:31h | Objavljeno u Društvo

Učenici Elektrostrojarske škole Varaždin Jakov Gorski, Roko Risek, Tomislav Kereži, Robert Dokša, Rudolf-Leon Filip, Jan Vajdić i Anton Lekić, pod vodstvom nastavnika Roberta Ljubeka, u Laboratoriju za digitalnu fabrikaciju Elektrostrojarske škole izradili su modul koji će bespilotnom letjelicom (sondom) iz Pule poletjeti u bliski svemir.

Balonima iznad 20.000 m

Riječ je o sondi HISTRION 112 iz misija bespilotnih letjelica koje Astronomska udruga Vidulini iz Istre, sa suradnicima i partnerima, provodi u sklopu Istarskog svemirskog programa. Sonda bi u bliski svemir trebala poletjeti tijekom kolovoza pod nadzorom Marina Tumpića, voditelja Istarskog svemirskog programa Astronomske udruge Vidulini, a točan datum lansiranja, ističu iz udruge, ovisi o svemirskim “vremenskim prilikama”.

- Modul koji su izradili učenici ima zadatak izvršiti mjerenja temperature, tlaka i vlage zraka, kao i pratiti tijek leta. Prikupljene podaci kasnije ćemo koristiti u znanstvene i nastavne svrhe na našoj školi - pojasnio nam je Robert Ljubek, ujedno voditelj ESS SPACE programa.

elektrostrojarska_skola_varazdin_-_modul_ess_space_-_svemir__13_.jpg

Osim varaždinskog modula, sonda će put svemira ponijeti i uređaje te eksperimente koje šalje još nekoliko hrvatskih škola, fakulteta te drugih institucija. Sonda posjeduje optoelektroničku, računalnu, komunikacijsku, senzorsku i drugu opremu, sustave za globalno pozicioniranje te energetske jedinice, kao i teretni prostor zapremine tri kubična decimetra u koji će biti smješteni moduli. Bespilotne letjelice kao uzgonsko sredstvo koriste specijalne balone punjene helijem, a nakon lansiranja, sonda putuje uvis brzinom od 5-7 m/s, ovisno o uzgonu, vremenskim prilikama i visini leta.

Svega nešto više od pola sata trebat će sondi da prođe kroz područje troposfere, a zatim ulazi u tropopauzu. Nepunih sat vremena po polijetanju sonda će se nalaziti u stratosferi te će potom prijeći Armstrongovu granicu (20.000m + 1 m) i ući u područje koje se definira kao bliski svemir. Svemir počinje nakon Karmanove granice, odnosno na 100.000m + 1m.

Po postizanju maksimalne visine leta, specijalni balon kojim se sonda lansira će eksplodirati i u tom trenutku započinje faza povratka. Prema simulacijama, sonda bi - uz uporabu sustava za usporenje slobodnog pada - trebala sletjeti na morsku površinu u Kvarnerskom zaljevu između Pule i Cresa. Nakon slijetanja, spasilački timovi kreću u potragu za sondom na koordinate koje pošalje. Po pronalasku je preuzimaju i u dopremaju u radionice i laboratorije na obradu podataka.

elektrostrojarska_skola_varazdin_-_modul_ess_space_-_svemir__6_.jpg

Smrtonosno okružje

- Okružje u kojem će se tijekom misije nalaziti sonda je smrtonosno za čovjeka. Temperature od -60°C i niže, atmosferski tlak praktično nepostojeći, gustoća zraka dovoljna samo za mjerenje osjetljivim senzorima, zračenja više od stotinu puta jača od onih na razini mora, let iznad zaštitnog ozona... samo su neki od izazova za tehniku i eksperimente koji se nalaze u letjelicama. Svaki dio misije HISTRION-a 112 je tehnički zahtjevan i podrazumijeva određenu dozu tehničkog rizika, ali i ekipa Istarskog svemirskog programa i ekipa Svemirskog programa Elektrostrojarske škole Varaždin očekuje puni uspjeh misije - istaknuo je R. Ljubek i zahvalio kolegama Mihaelu Gregurašu, Krunoslavu Grudičeku i Mihaelu Buhinu, koji su svojim stručnim znanjima omogućili realizaciju ovog projekta.

Dodajmo da je Astronomska udruga Vidulini dio međunarodnog tima Team Synergy Moon. koji je ušao u finale Googleova međunarodnog natjecanja Google Lunar XPrize, kao jedan od svega pet finalista novog doba svemirskih istraživanja, u ovom slučaju s pogledom prema Mjesecu i dalje.

elektrostrojarska_skola_varazdin_-_modul_ess_space_-_svemir__16_.jpg