Zagorkina “Kći Lotrščaka” u subotu otvara 32. zagrebačko histrionsko ljeto

Napisao/la: VV -

U subotu 8. srpnja na velikoj sceni otvorene pozornice na Opatovini počinje 32. zagrebačko Histrionsko ljeto i to premijerom predstave povijesne romanse “Kći Lotrščaka”, prema romanu najčitanije hrvatske književnice Marije Jurić Zagorke. Predstavu režira, a u njoj i glumi, nakon deset godina apstinencije sa histrionske scene, neumorni umjetničko-organizacijski ravnatelj Histriona Zlatko Vitez, koji je, uostalom, najzaslužniji za sveudiljna kazališna uprizorenja Marije Jurić Zagorke.

Vitez je i autor adaptacije Zagorkina teksta, koji su Histrioni prvi put uprizorili još u ljeto 1990. godine također na Opatovini. a Histrioni će “Kći Lotrščaka” izvoditi svake večeri osim nedjeljom i ponedjeljkom sve do 2. rujna, ukupno četrdeset tri puta.

Djelo književnice Zagorke kojeg su Histrioni prvo uprizorili bila je “Grička vještica” 1987. godine. Predstavu je režirao Miro Međimorec, a dramaturginja je bila Željka Turčinović. Predstava je izazvala veliki interes publike i javnosti, a kako i nebi kad su u njoj glumili: veličanstvena Ena Begović, kao i glumački bardovi poput Krune Šarića, Ljubice Jović, Slavice Jukić, Zvonimira Torjanaca, Josipa Bobija Marottija, Borisa Miholjevića, Mladena Crnobrnje Gumbeka, Danka Ljuština, Zdenke Heršak, Krešimira Zidarića, Emila Glada.

Nakon “Kći Lotrščaka” iz 1990., Histrioni su postavili Zagorkina “Viteza slavonske ravni” 1992. u režiji Zlatka Viteza, a u glumačkoj ekipi su bili Suzana Nikolić, Zlatko Ožbolt, Emil Glad, Sanja Marin, Krešimir Zidarić, Otokar Levaj, Marina Nemet, Asja Potočnjak, Matija Prskalo, Franjo Kuhar, Slavko Brankov.

“Gričku vješticu” su obnovili 1994. godine, a 1995. izveli su Zagorkine “Jalnuševčane” također u Vitezovoj režiji i uz dramaturga Borislava Vujčića. Uslijedila je 1998. godina i praizvedba predstave “Tajna Krvavog mosta” za koju su tekst po motivima poznatog Zagorkina romana napisali Vitez i Vujčić, a režirao je ponovno Vitez. U iznimno brojnoj glumačkoj ekipi bili su Mia Begović, Goran Navojec, Bojana Gregorić, Siniša Popović, Ana Horvat, Marko Torjanac, Duško Valentić, Nada Abrus, Ankica Dobrić, Zoran Gogić, Damir Šaban, Vid Balog, Sanda Miladinov Langerholz, Dubravka Miletić, Josip Mejovšek, Saša Dabetić, Marija Kohn, Ivka Dabetić, Drago Utješanović...

-Zagorkina djela Histrioni su prvi počeli kazališno oživljavati, a ove godine družina je u povodu obilježavanja 60. obiljetnice smrti te “veoma popularne zagrebačke književnice i novinarke koja je najviše voljela svoj Zagreb”, odlučila svoj ljetni program ponovno posvetiti predstavi posljednji puta postavljenoj prije punih 27 godina. Poznato je da je 90-ih godina Zagorka činila veći dio repertoara zagrebačkog histrionskog ljeta, gdje su, među ostalima, postavljena i njena djela ‘Grička vještica’, ‘Vitez slavonske ravni’, ‘Tajna krvavog mosta i druga”, na pressici je istakao Vitez.

Svoje poštovanje prema toj velikoj Zagrepčanki Histrioni su uzvišeno iskazali i tako što su s vlastitim sredstvima od odigranih predstava Zagorki postavili 1991. spomenik u zagrebačkoj Tkalčićevoj ulici, rad akademskog kipara Stjepana Gračana, napomenuo je Vitez i dodao – “ Drago mi je da nam se Zagorka vraća i ove godine, jer smatraam da je došlo vrijeme za to, budući da se u međuvremenu rodila cijela jedna mlada generacija, i vrijeme je da upozna Zagorku.. U toj se Zagorkinoj priči jako dobro vide problemi današnjice, jer to je priča o silnoj mržnji i neprijateljstvu prema nečemu što je dobro. Činilo mi se da Zagrebu nedostaje upravo jedna takva predstava”, kazao je Vitez napomenuvši: - To je također roman o vjernosti, dobroti, ljubavi ali i na određeni način i ‘hommage’ našem dragom Zagrebu, jer “kao što Dubrovnik ima svojeg Gundulića, Split svojeg Marulića, Zagreb ima Zagorku” - poručio je Vitez.

32. Zagrebačko histrionsko ljeto počelo je već u četvrtak, 6. srpnja, kada je “Kći Lotrščaka” bila prikazana pretpremijerno, kao i u petak, 7. srpnja, a ovogodišnja će ljetna priredba potrajati do 2. rujna, do kada će se ljubitelji kazališta moći svaki dan, osim nedjeljom i ponedjeljkom, u večernjim satima družiti s glumcima Histriona na zagrebačkoj Opatovini. Vitez je istaknuo da se u jezičnom smislu predstava više-manje oslanja na Zagorkin izvornik, koji je mješavina štokavštine i zagrebačke kajkavštine, malo prilagođene vremenu.

Legendu o postanku Zagreba kroz priču o ljubavi Manduše i Divljana izvodit će na Opatovini Vini Jurčić (Manduša), Ivan Čuić (Divljan), Zlatko Vitez (Sudac Benčić), Pero Juričić (Mekina), Davor Svedružić (Barilec), Ivica Pucar (Kosacki), Žarko Savić (Čupina), Ivan Magud (Žugec), Martin Kuhar (Mirko), Mirela Brekalo-Popović (Žofa) i Ivan Jončić/Zijad Gračić (Boltek).

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.