Tu općine i gradovi ne priređuju besplatne koncerte i slične stvari, niti dijele sve i svašta, štoviše, ljudi na rođendanske roštilje ne samo da donose meso koje su sami kupili, nego si svaki sam peče ono što je sa sobom donio! To su samo neki od detalja iz svakodnevnog, nama teško pojmljivog života u Švicarskoj, koje doznajemo od varaždinske novinarke, koja se odselila prije desetak godina.
Tako je našla u zemlji koja, uz ostalo, pozornost privlači plaćama, što i ne čudi ako se zna da se primanja, primjerice, frizera kreću oko 17 tisuća kuna, novinara dvostruko više, a učitelja još i više. To su, doduše, bruto plaće, ali i ono što se isplaćuje nije puno manje jer su porezi na plaće od 12 do 20 posto, ali zato postoji porez na imovinu.
U Hrvatskoj imamo nešto sasvim drugo. Rad se dosta oporezuje, građane još tlači previsoki PDV, a nekretnine su bez poreza. Treba li se onda čuditi što su neki pokupovati sve vrijedno oko sredina u kojima žive, a onda to (pre)prodaju jer znaju da je porez na nekretine samo pitanje vremena?
Svjestan da ovako ne može dalje, čini se, postao je i Andrej Plenković, koji je dobio priliku da sastavi novu vladu. I krenuo je nadobudno. Dok ekonomisti zbog korona krize upozoravaju na mogući pad plaća, novi stari premijer najavljuje rast prosječnih plaća na 7500 kn. Doduše, do kraja mandata. A kako veće plaće uopće može najavljivati političar, kad nije poslodavac pa da utječe na proizvodnost? Može, jer ima itekako utjecaj na isplaćeno.
Političari mogu najbrže i najizravnije pridonijeti rastu plaća smanjivanjem poreznih i sličnih opterećenja, odnosno standardu građana kroz PDV koji, usput rečeno, Njemačka zbog korone od srpnja do prosinca smanjuje s 19 posto na 16 posto, a kod povlaštene stope sa 7 na 5 posto, iako se dvoji tko će od toga imati koristi... U nas se smanjenje PDV-a ne spominje nakon zadnjih promjena pa smo sa stopom od 25 posto i dalje uz bok Danske i Švedske, odmah iza Mađarske, koja ima 27 posto.
Da je nužno smanjiti poreze, a poboljšati pravnu sigurnost i transparenost, ovih je dana pokazalo i istraživanje Hrvatske udruge poslodavaca. A da bi se nešto napokon moglo napraviti, govori i najava iz Vlade da će se ići na smanjenje broja lokalnih dužnosnika, prije svega zamjenika načelnika. To je pohvalno, no ni izdaleka dovoljno. Da bi se smanjio porez na dohodak, koji ide općinama i gradovima, nužno je napraviti više.
Zašto bi (sve) općine trebale imati profesionalne načelnike? Zašto bi općine i gradovi trebali dijeliti knjige, naknade, POS stanove... Za čiji je novac kupljeno sve to što se dijeli? Građana, kojima je uzet previsokim porezima, prirezima i na druge načine. Njima treba vratiti njihov novac jer oni sami najbolje znaju što im treba, odnosno za što ga valja potrošiti, a ne da to čine (grado)načelnici jer se vidi kud to vodi.
