Ni početkom ovog mjeseca Vlada nije raspustila varaždinsko Gradsko vijeće, ali ni drugih sredina koje su se našle u sličnoj situaciji, kao što je Zadar, gdje je oporba promijenila prijedlog proračuna HDZ-ovog gradonačelnika pa je on zatražio utvrđivanje zakonitosti oporbenih amandmana, ili Čabar, gdje iza proračuna nezavisnoga gradonačelnika nisu htjeli stati vijećnici HDZ-a, ali ni SDP-a.
Slučaj Zadra, kao što smo pisali, teško će se razriješiti bez pravorijeka suda, što znači da će njegovo razrješavanje potrajati. Zbog toga, a posebice zbog posljedica koje sa sobom nosi neimanje proračuna, uistinu nema smisla raspuštati vijeća svih gradova istovremeno. Ili možda ipak ima smisla rješavati situacije svih gradova u paketu?
Možda, ali Vlada o tome šuti. Ništa ne objašnjava što se i zašto čeka s raspuštanjem vijeća. A to obilato neki koriste, kao u Varaždinu Reformisti i SDP. Ukazujući na lokalne posljedice odugovlačenja imenovanja povjerenika, kao što je nemogućnost povećanja plaća ili rješavanje komunalnih problema, zastupnica SDP-a Barbara Antolić Vupora, primjerice, govori kako Vlada sada ima priječe (ne)teme, poput objašnjavanja prepisaka SMS-ovima o zapošljavanju i nabavci drva u Hrvatskim šumama ili kupovine preplaćenog softvera, i od tvrtke, čiji su vlasnici, usput rečeno, poginuli u prometnoj...
Međutim, bili bismo uistinu sretna zemlja da se samo zbog toga postavlja pitanje čime se doista bave u Vladi i oni bliski njoj pa da ne "stignu" raspustiti vijeća i imenovati povjerenike. Nažalost, sve je više povoda za pitanje što (ne)radi Vlada, a posebice jesu li njezinim članovima i bliskim joj ljudima na pameti javni interesi ili dobrim dijelom stranački, odnosno privatni.
Vidljivo je to ne samo po spornim SMS-ovima i preplaćenom softveru, nego čak i na stvarima koji se ističu kao primjer uspješnog rada Vlade. Kao što je uvođenje eura. Naime, taj uistinu veliki iskorak, zasjenjen je velikim rastom cijena tijekom (pred)prošle godine. Tako, međutim, nije trebalo biti da je Vlada slijedila samo ono što je i sama najavila, poput tzv. crnih lista iz Nacionalnog plana zamjene hrvatskih kuna eurom, odnosno da je slušala struku.
Tako su stručnjaci Smartere, primjerice, javno upozoravali da "tamo gdje ne postoji jaka konkurencija ili gdje se radi o commodity robama, kao što su kruh ili ulje, moguće podizanje cijena i iznad opravdanih iznosa da bi si tvrtke osigurale bolju startnu poziciju kod uvođenja eura" pa "Vlada najavljuje kontrolni mehanizam za cijene prije toga". Nije to upozorenje od jučer, već iz 2021.!
I što je Vlada napravila po tom pitanju? Ništa. Zašto? Njihovi članovi i suradnici, čini se, imaju priječe poslove. Koje? To sad pojedini njezini članovi objašnjavaju tužiteljstvu. Ne našem, već europskom. I ne prvi put pa se postavlja pitanje: do kada?
