Što sad Foto: Pexels/ilustracija

Što sad

| 25.11.2024. u 21:28h | Objavljeno u Iz moga kuta

Uhićenje Beroša i družine nije samo njihova osobna ili stranačka sramota, nego i još jedan udarac hrvatskoj državi i psihi hrvatskog čovjeka: percepcija i stvarna razina korupcije poput tumora izjedaju hrvatski narod i temelje ove države...

Grabežu, moralnom propadanju i demoralizaciji naroda, posebno mladih ljudi, koji moraju odgovorno misliti o budućnosti i svojoj djeci - treba suprotstaviti političku volju, viziju i vrijednosti koje mogu ujediniti ono što je u Hrvatskoj vrijedno.

Poručuje to Tomislav Jonjić, pravnik povjesničar, koji se prvi kandidirao za predsjednika RH na izborima, čiji će prvi, ali zacijelo ne i zadnji krug biti u nedjelju, 29. prosinca. A na ishod tih, ali i drugih izbora zacijelo će utjecati i slučajevi korupcije, među kojima se izdvaja upravo zadnji nazvan Mikroskop, odnosno njegova percepcija u javnosti o kojoj rječito govori i naša anketa: više od 80 posto sudionika vidi u njemu sramotu pravne države, a ne njezin uspjeh. Ma koliko se neki trudili da bude suprotno.

Korupcija ima ime i prezime, tvrde neki povodom uhićenja Beroša i ostalih, uvjereni kako su za njih odgovorni tek pojedinci. Međutim, pred nama se zapravo razotkrivaju obrisi vrlo ozbiljnih i višegodišnjih sustavnih (pokušaja) koruptivnih djela u dijelu zdravstva, prije svega nabavi opreme i uređaja, ako je točno sve što se objavljuje. Osobito to vrijedi za poruke koje bi razmjenjivali osumnjičeni, prije svega Saša Pozder i članovi obitelji Petrač, budući da one govore o pritiscima na čelnike bolnica iz samog vrha ministarstva i Vlade, odnosno ministra i potpredsjednika Vlade. Od svih poruka koje su se mogle čitati, najporaznija je Pozdera: trebali bi Malog nagovoriti da napravi centralnu nabavku.. 10 posto (od zdravstvenog proračuna) je dosta za nas!

I što sada? Želi li se odagnati sumnje u sustavnu korupciju te u ozbiljnost njenog sprječavanja i suzbijanja, teško da će biti dovoljna najavljena provjera javnih nabava u zdravstvu. Zbog ozbiljnih sumnji da se nešto želi prikriti brzim uključivanjem USKOK-a u slučaj koji mjesecima istražuje EPPO, trebalo bi žurno krenuti u izmjene propisa da se dvojba oko nadležnosti našeg i europskog tijela progona više ne bi rješavala na način kako se sada: jedna od zainteresiranih strana donosi pravorijek na koji nema mogućnosti žalbe.

Ne promijeni li se to, sudeći po prijavi naše zemlje EK od strane čelnice EPPO, Hrvatska bi mogla ostati ne samo bez reputacije, nego i novca EU! Međutim, ni promjena propisa ni novci EU neće biti dovoljni, ako se ne pokrenu nadležni. Oni trebaju početi ozbiljno raditi, posebno neke službe, ako je točan navod da je uhićeni poduzetnik ujedno pouzdanik stranih obavještajnih tijela, što neki opravdano vide kao dio šire destabilizacije i “balkanizacije” našeg javnog prostora.