Za prvi dan 2020. predviđen je početak rada Visokog kaznenog suda RH, koji bi trebao odlučivati u drugom stupnju o žalbama na odluke županijskih sudova u kaznenim predmetima. No, početak rada VKS-a odgođen je kako bi Ustavni sud ocijenio suglasnosti s Ustavom dvaju članka na kojima se temelji novi sud.
Prijedlog za to dali su saborski zastupnik Peđa Grbin i njegov kolega, bivši ministar pravosuđa Orsat Miljenić. Osim što navode da se osporenim člancima različito uređuju nadležnosti VKS-a, posebno naglašavaju da se oduzimanjem nadležnost odlučivanja u drugom stupnju o žalbama ozbiljno dovode u pitanje ispunjavanje Ustavom propisane zadaće Vrhovnog suda: osiguravanje jedinstvene primjene prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni.
Iako osporavani članci i zamisao o VKS-u nisu od jučer, već potonje postoji desetak godina, zastupnicima su za oko zapeli tek nedavno. Ali to nije najspornije, već zašto su uopće protiv VKS-a.
- 2014., dok je Orsat bio ministar, a ja zastupnik, početak rada VKS-a odgodili smo za 2020. Zašto? Jer nisu bili ispunjeni uvjeti za početak njegovog rada, a s druge jer nismo bili sigurni treba li taj sud uopće i započeti s radom... Osnivanje Visokog kaznenog suda, na način kako je to osmislio HDZ, a trebao provesti sudac Turudić je nepotrebno, štetno i, po mojem dubokom uvjerenju, protuustavno. Boriti se protiv srozavanja hrvatskog pravosuđa u njihovoj režiji nije samo moje pravo, već i obveza. Obveza koju ću s neizmjernim zadovoljstvom nastaviti izvršavati i dalje! - poručuje Grbin.
Vrhovni sud na kraju 2018. imao je 14.926 neriješenih predmeta, što je skoro kao i prije pet godina, kada je neriješenih predmeta bilo 15.366. Iako je neriješenih građanskih predmeta dvadeset puta više i prosječno se dulje rješavaju, veći problem su kazneni. Naime, prosječno vrijeme rješavanja građanskih predmeta na Vrhovnom sudu se smanjuje i 2018. iznosilo je 553 dana, dok je godinu ranije bio 164 dana više. Nasuprot tome, u kaznenoj grani sudovanja 2018. prosječno vrijeme rješavanja došlo je na 136 dana, što je 14 dana više u odnosu na 2017.
Iako ih je osjetno manje nego građanskih, kazneni predmeti više utječu na percepciju (ne)učinkovitosti sudova i korupcije. Dovoljno se prisjetiti slučaja varaždinskoga gradonačelnika Ivana Čehoka, kojemu je presuda izrečena u ljeto 2018., a još nema naznake kada će Vrhovni sud odlučivati o žalbama. Doda li se tome da gotovo sve zemlje EU imaju poseban žalbeni sud, razumljivo je da se krenulo u osnivanje VKS-a, kao što su predložili sami suci.
Svima je to u redu, samo ne dvojici zastupnika SDP-a, kojima su istovremeno puna usta borbe protiv korupcije, nepotizma i priča o normalnoj Hrvatskoj...
