Knauf Insulation gradi u Novom Marofu novu, čak 120 milijuna vrijednu proizvodnu liniju, nova tvornica gradi se i u gospodskoj zoni Brezje, a u obližnjoj, kneginečkoj Poduzetničkoj zoni, novi trgovački centar... Gradi se u još nekim mjestima ili se već završava izgradnja, kao u Varaždinu gdje je Podravka, nakon ulaganja 13 milijuna eura, otvorila novi pogon za preradu rajčice, koja će se u njezinu Tvornicu za voće i povrće dopremati s kontinenta i obale.
Ulaganja u privatnom i javnom sektoru u Varaždinskoj županiji, kako se često naglašava, iznose oko 400 milijuna eura pa je na prigodnoj svečanosti u Biškupcu predsjednik Vlade Andrej Plenković s ponosom ukazao na dobre gospodarske pokazatelje. Prije svega na rast BDP-a, koji je dvostruko veći u odnos na prosjek EU, kao i nikad manju nezaposlenost, odnosno veću zaposlenost.
I to je dobro, ali ne treba se zavaravati i pomisliti da je situacija idealna jer smo uistinu daleko od toga. Na to upućuje više stvari, a iz dana u dan postajat će i sve jasnije jer bi neke investicije mogle doći u pitanje. I ne samo to.
Naime, dok se javno ističe veliki investicijski ciklusi, ministar financija Marko Primorac od svojih kolega u Vladi traži smanjivanje rashoda upravo na ulaganjima za 1,5 milijardi eura, što je iznos koji odgovara nedavnom, predizbornom povećanju plaća u javnom sektoru.
A plaće, koliko god povećane, i dalje su (pre)daleko od prosjeka EU, dok su cijene barem u razini prosjeka zemalja EU, a neke čak i osjetno iznad njega, što možda i ne bi bilo tako da se euro uvodio u neka mirnije vremena, a ne baš u jeku ruske agresije na Ukrajinu, odakle su mnogi otišli, ali najmanje u našu zemlju koja, očigledno, tu nije vidjela priliku za popravljanje demografske slike pa danas malo tko, bilo velika poduzeća, bilo manja ili obrti, uspijevaju poslovati bez stranih radnika čak iz Azije.
A kad su troškovi veliki, a prihodi (pre)mali, demografski pokazatelji teško mogu biti dobri jer je iseljavanje neminovno, bez obzira na rast i povećanje BDP-a koje je, kako ukazuju stručnjaci, dobrim dijelom posljedica raznih potpora iz EU, koje neće biti vječne i zato treba ulagati u ono što dugoročno pridonosi rastu, a ne infrastrukturu, koju neće imati tko koristiti.
Međutim, nemamo samo mi izazove, imaju i drugi u EU, osobito razvijeniji koji se, uz ostalo, teško nose s nedostatkom jeftinih energenata s istoka - zbog rata čiji kraj najavulje D. Trump, izgledni predsjednik SAD-a - te jakom konkurencijom visokotehnoloških proizvoda, koji dolaze preko Atlantika, a sve više i Azije, koja je već zagospodarila masovnom proizvodnjom. Upravo zato što se i kod drugih usložnjavaju gospodarske i društvene prilike, a kod nas ipak ima pomaka, dogodilo se čudo: broj stanovnika u Hrvatskoj je, prema Eurostatu, danas već za 11 tisuća nego lani, što je prvi put još od 2008.!
