Više od 15,1 milijarda kuna procijenjena je vrijednost 38 projekata obuhvaćenih sporazumom za razvoj sjevera Hrvatske, koji su prije više od godinu dana po uzoru na sličan dogovor za Slavoniju potaknuli tadašnji župani Varaždinske, Međimurske, Krapinsko-zagorske, Bjelovarsko-bilogorske i Koprivničko-križevačke županije. A nakon što je Vlada sredinom prosinca prihvatila Nacrt razvojni sporazum za sjever, sada je i svečano potpisan pa ostaje da se vidi što će i kada biti ostvareno. I hoće li te s kakvim efektima.
Ove bi se milijarde trebale osiguravati, kako se naglašava, sukladno spremnosti projektno-tehničke dokumentacije i dinamici raspisivanja javnih poziva. Dakle, novac neće dolaziti na “lijepe oči” i samo prema željama, već se treba(lo) pomučiti, pametno odabrati projekte i pripremiti dokumentaciju. A kako tu tko stoji, govori već to da oko devet milijardi kuna otpada na zajedničke i pojedinačne infrastrukturne projekte, kao što je brza željeznička pruga, brza cesta i most na Muri, dok ostalo otpada na druge projekte pojedinih županija.
Koje? Procijenjena vrijednost takvih projekata Koprivničko-križevačke županije iznosi 788 milijuna kuna, Međimurske 816, Krapinsko-zagorske 875 milijuna, Varaždinske skoro 1,5 te Bjelovarsko-bilogorske čak dvije milijarde kuna. Redoslijed županija ne čudi. Upravo su iz Bjelovara najviše inzistirali na zgotovljenosti projekta kao jednom od ključnih kriterija za (su)financiranje.
Tako je bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak ukazivao da je već gotov projekt za 250 milijuna kuna vrijednog ulaganja u Bjelovarske toplice, dok “kod drugih, koji ciljaju na istu nišu, takvi projekti postoje tek kao želje”. Ali sve to ipak nije bilo dovoljno da Toplice bivši bjelovarko-bilogorski župan uvrsti na listu županijskih projekata, koji bi konkurirali za potpore za ulaganja u kontinentalni turizam u sklopu Razvojnog sporazuma. Sudbina kakvu je doživio i projekt Jupeter u Varaždinskim Toplicama, ali kasnije...
Razvojni sporazum za sjever dobra je prilika koju valja ozbiljno shvatiti te se pripremiti kako se ne bi pojavila opasnost, koje su iz dana u dan sve više svjesni oni koji su, primjerice, računali na novac za obnovu potresom pogođenih područja. To tim više što Razvojni sporazum nije samo dobra, već uz NPOO, rijetka velika prilika da se pametnim ulaganjem pomaknemo na bolje u okolnostima kada nema reformi, koje je, doduše, teško bilo za očekivati u još jednoj godini pandemije, pošasti kojoj bi u novoj godini konačno trebalo doći kraj. I to na način koje će izazivati manje podjela.
Oni koji su zbog ove jedinstvene prilike raspravljali o županijskim projektima stručno i pravodobno te ih pripremali, zacijelo mogu očekivati rezultate. A kako tu stoji Varaždinska županija? Sudeći po broju i vrijednosti projekata bolje nego većina. No, treba vidjeti kada će i što kome donijeti...
