Kakva smo mi to zemlja, koga i što to javno zagovaramo, i to baš uoči Dana državnosti, 30. svibnja?
Kod spomen-obilježja na Kipišću u Možđencu i ove se godine, kao i niza ranijih, okupila nevelika skupina ljudi, uglavnom starijih. Nakon mise, položili su vijence i zapalili svijeće u spomen na žrtve komunističkog režima, koji se brutalno uspostavljao 1945. i potrajao skoro pola stoljeća, ostavljajući iza sebe teške posljedice jednog propalog eksperimenta, gotovo kao i onaj prethodni, otpočet 1941.
Nažalost, kao i mnogi drugi, ni novomarofski kraj nije bio pošteđen egzekucija bez suđenja neposredno nakon II. svjetskog rata i tijekom poraća, čijih su se žrtava prisjetili predstavnici N. Marofa predvođeni gradonačelnikom Sinišom Jenkačem, kao i udruga branitelja te policije.
Kako je naglasio Jenkač, valja se prisjetiti svih onih koji su ubijeni na novomarofskom području, ali ne i samo njih, već i između 250 i 500 tisuća ljudi, koji su pobijeni prve tri godine nakon rata. Upozorivši da narod koji nema i ne pamti svoju povijest, nema ni budućnosti, osudio je sve "izme" - komunizam, fašizam i nacizam – čije je osnovno obilježje vlast temeljena na progonu (političkih) neistomišljenika, pa i ubojstvima protivnika jednoumlja.
- Iako demokracija ima svojih mana, najvažnije je to što ona, za razliku od totalitarnih režima, iza sebe ne ostavlja ljudske živote, žrtve onih koji drugačije misle, rekao je u subotu Jenkač, dodavši da je danas, u jeku rata u Ukrajini, posebno bitno upozoriti da borba za demokraciju nikada ne prestaje, budući da je vidljivo kako ideologija jednoumlja, nažalost, još uvijek živi i odnosi žrtve.
A da su zlo i njegovi poklonici i među nama, zorno se vidjelo istoga dana, ali nešto južnije. U Kumrovcu, rodnom mjestu Josipa Broza Tita, najodgovornijeg za žrtve ovdašnjeg komunističkog režima i njegovu uspostavu, i ove godine su se godine okupili njegovi štovatelji, baš kao što se to godinama činilo 25. svibnja, koji je bio proglašen Danom mladosti, kada je Tito na stadionu primao od mladih rođendansku čestitku iz štafete s kojom se prethodno trčalo po cijeloj Jugoslaviji, paradi tipičnoj za totalitarne režime.
Tisuće su došle u Kumrovec da bi se prisjetili, kako se isticalo, vojskovođe i državnika, vođe antifašističkog pokreta. No, njegove države nema, uništili su je upravo komunisti, jednostavno se urušila jer je stvorena na krivim, totalitarnim temeljima i s karakteristika protiv kojih su se navodno borili.
Jedino na (povijesnoj) istini, kako je naglašeno u Kipišću, možemo graditi bolju budućnost. Zato valja osvijestiti što se uistinu zbivalo, a mali, ali vrijedan doprinos tome nesumnjivo daje Gradski muzej u Varaždinu, sada s predavanjem posvećenom obitelji Schönwald, koje će biti u sklopu Srijede u Muzeju.
