Nakon što je i Ustavni sud RH, slijedom svoje prakse iz ranijih godina, početkom prošlog tjedna odbio prigovor na postupak provedbe izbora za varaždinskoga gradonačelnika - koji je Županijskom izbornom povjerenstvu podnio Ivan Čehok, tražeći kontrolu nevažećih listića zbog njihovog povećanog broja (604) u odnosu na prvi krugu (558), dok je razlika između kandidata 169 glasova – došlo je do primopredaje vlasti i u Varaždinu.
A onda, svega dan ili dva po preuzimanju dužnosti, novu u vlast u Varaždinu dočekali (stari) problemi: kuda s novonastalim komunalnim otpadom jer su u Poljani Biškupečkoj odjednom shvatili da ga ne žele (ljeti), kako platiti milijunska dugovanja njemačkom Max Böglu, kojem u rate za varaždinsku Arenu jednostrano bile smanjene; što s dugo dogovaranom, a ipak nepotpisanom integralnom nagodbom između Grada te poduzeća T&H Invest i C.I.O.S. o rješavanju bala i sudskih sporova...
Bolje je prošla nova županijska vlast, kojoj “gori”, čini se, tek u zdravstvenom sustavu... Izazova, očigledno, već na početku ne manjka novim garniturama, iako još nije do kraja ustrojena lokalna vlast. Ni u Varaždinskoj županiji, kao ni u Varaždinu. Istina, župan i gradonačelnik su tu, kao i vijećnici Županijske skupštine i varaždinskoga Gradskog vijeća, ali potonja bi tek trebala imati osnivačke skupštine nakon kojih bi se morali znati njihovi predsjednici, potpredsjednici, radna tijela...
Razlog zašto ni nakon mjesec dana od prvog kruga izbora još se nije ustrojena Županijska skupština, kao i varaždinsko Gradsko vijeće, teški su pregovori oko većina. Varaždinskog župana Anđelka Stričaka i HDZ mori osnovna dvojba ići ili ne s Reformistima, koji traže (pre)više, odnosno ukoliko bi većinu slagali bez njih, koga onda uzeti za partnere. A ove odluke nisu jednostavne zbog niza čimbenika, i to ne samo na lokalnoj, nego i nacionalnoj razini.
I u Gradu Varaždinu Bosilj i SDP imaju isti problem. Reformisti, koji imaju dva vijećnika, koja bi mogla činiti većinu sa SDP-ovih pet i četiri platforme Budimo grad, traže podjelu “interesnih sfera” na tri jednaka dijela. To, primjerice, znači da bi se u vijeća javnih institucija opet ulazilo temeljem milosti stranaka, a ne stručnosti. Za potonje se zalažu i SDP i platforma, koja ne želi čelnika Gradskog vijeća, iako su treći po snazi, što veseli druge...
Hoće li se za ovo naći i kakva rješenja, odnosno pomiriti oprečna stajališta i tako ustrojiti očekivane većine u dvama najvećim predstavnički tijelima u Varaždinskoj županiji, vidjet će se sa sigurnošću na sjednicama. No, ukoliko se ne uspije složiti većina, mogla bi se dogoditi još jedna tektonska promjena: projektna suradnja SDP-a i HDZ-a, čiji su ovdašnji čelnici svjesni da im je u obostranom interesu riješiti bale i tome slično. Naravno, postoji i opcija ponovnih izbora, ali tko ih želi?
