U Hrvatskom saboru su u petak, 15. svibnja, izglasane nove izmjene Zakona o strancima koje donose niz novih pravila, kao što je obveza polaganja ispita iz hrvatskog jezika za strane radnike nakon godinu dana rada u Hrvatskoj, ali i obaveza osiguranja boljih uvjeta smještaja za strane radnike te lakša i brža promjena poslodavca, uz manje papirologije. Izmjenama se ujedno hrvatsko zakonodavstvo usklađuje s europskom direktivom, kojoj je cilj bolje upravljanje migracijama te bolja zaštita i sprječavanje zloupotrebe stranih radnika.
Od neprijavljenog rada do nehumanih uvjeta
Do početka prošle godine u Hrvatskoj je broj poslovnih subjekata koji su se bavili posredovanjem u zapošljavanju i uvozom strane radne snage, prema nekim procjenama, bio na razini od oko 750. Nakon ranijih zakonskih izmjena, u ožujku prošle godine, već se tada njihov broj drastično smanjio i pao na oko trećinu spomenutog broja, dok će ih sada, nakon najnovijih izmjena Zakona o strancima, prema procjenama, ostati raditi tek nekoliko desetaka.
- Mnogima je zbog novih regulativa i pravila onemogućen daljnji rad, a i radom inspektorata mnoge su agencije kažnjene zbog nepravilnosti u svom poslovanju i bile su primorane zatvoriti. Radnici su se zloupotrebljavali na razne načine; od neprijavljenog rada, prevelikog broja radnih sati, mobinga, neisplate plaća ili prekovremenog rada do rada bez dozvola, nehumanih uvjeta i odnosa na radnim mjestima i u smještajima. Od radnika se često tražila i isplata visokih novčanih naknada za traženje posla, odnosno zaposlenje, što je samo po sebi na području EU strogo kažnjivo. Stranim radnicima su u velikoj mjeri radna prava dosadašnjim zakonskim izmjenama izjednačena, a po nekim stavkama su sad čak i u boljoj poziciji od domaćih radnika - kaže Joso Vuksan, vlasnik agencije za posredovanje pri zapošljavanju Aurum consulting, preko koje je u razne dijelove Hrvatske dosad došlo na tisuće stranih radnika, ponajviše iz Nepala. I ove su godine predstavnici agencije imali štand na varaždinskom Festivalu manjina i kulturne raznolikosti, na kojem su radnici, koji žive i rade na području Varaždina, predstavili svoju tradicionalnu hranu iz Nepala.
U agenciji smatraju da je definitivno bilo potrebno i zakonski regulirati učenje hrvatskog jezika, jer se većina tvrtki i agencija time nije bavila i zato veliki broj stranih radnika ne zna niti osnove hrvatskog jezika. Poslodavac će sada biti dužan o tome voditi brigu, a učenje jezika će biti omogućeno i putem vaučera HZZ-a. Novim izmjenama definirani su i stambeni uvjeti koje je poslodavac dužan osigurati radniku. Propisana je minimalna kvadratura i svi ostali detalji smještaja za radnike, uključujući maksimalan broj ljudi koji može boraviti u određenom stambenom prostoru. Poštivanje zakona se regulira ugovorima o najmu te dolaskom MUP-a na terenske provjere predviđenog smještaja za radnike.
Nova regulativa nepovoljna za manje tvrtke
Sve u svemu dosadašnje su zakonske izmjene dovele do strože regulative koje su, smatra naš sugovornik, definitivno pozitivne za strane radnike, ali i za poslodavce, koji su i dosad radili sukladno zakonu.
- Međutim, neke su odredbe možda i prestroge, s obzirom na nedostatak radne snage u Hrvatskoj, ali i uvjete u kojima žive Hrvati u raznim institucijama i svojim domovima. Novim zakonom su postroženi uvjeti koje tvrtka mora ispunjavati kako bi dovela stranog radnika, što je pozitivno jer je eliminiralo velik broj agencija i tvrtki koje su iskorištavale radnike i sustav. S druge strane, time su oštećene male tvrtke koje možda nemaju te uvjete, a kojima su radnici potrebni za održavanje poslovanja, jer ih na području Hrvatske nažalost nema ili nisu spremni raditi takve poslove - smatra Vuksan dodajući da je ranijih godina bilo i dosta slučajeva odlaska stranih radnika iz Hrvatske u druge države Europske unije, ali su sada migracije radnika strogo regulirane diljem EU. Radnik koji želi raditi u drugoj državi članici EU to može ostvariti samo uz obvezno odobrenje dozvole za boravak i rad za tu državu, i samo ako je prije toga imao reguliranu dozvolu za boravak i rad u Hrvatskoj.
- Od ulaska Hrvatske u schengenski prostor stranim radnicima s hrvatskim dokumentima omogućeno je putovanje i boravak do 90 dana u druge države EU. U posebnim slučajevima, kao što su vozači kamiona, omogućen im je i djelomičan rad u inozemstvu, no samo ako im je poslodavac u RH i ako većinu vremena borave na području Hrvatske.
