Uz potporu Grada Ivanca, skup je organizirala OŠ I. K. Sakcinskog Ivanec sa svojim učenicima - polaznicima dodatne nastave iz povijesti i izvannastavne aktivnosti „Čuvari znanja“, pod mentorstvom dr. sc. Suzane Jagić i prof. Draženke Stančić i u suradnji s pojedinim institucijama iz Zagreba.
Prosinačke žrtve
Tim je skupom, prvi put nakon punih 80 godina, na primjeren način obilježena obljetnica stradanja građana Ivanca, većinom intelektualaca, nositelja tadašnjeg gospodarskog, kulturnog, sportskog i svekolikog društvenog života grada te pomagača NOP-a.
Bili su to tadašnji upravitelj Rudnika Otokar Hrazdira, trgovac Milan Gobec, liječnik dr. Franjo Arnautović, mjernik i inženjer Pavao Gomaz i rudar Josip Novak. Njih su ustaše uhitile, optužile ih za suradnju i pomaganje NOP-u, proglasile ih krivima te ih 9. prosinca 1944. objesile na kestene oko fontane u centru grada.
Na žalost, ivanečke prosinačke žrtve nakon Drugog svjetskog rata bile su ignorirane; o njima se nije dovoljno govorilo niti istraživalo.
Ispunjen cilj projekta „Kultura sjećanja“
Smatrajući da odgoj i obrazovanje mladih generacija trebaju biti usmjereni na upoznavanje učenika s politikama sjećanja na progonjene i stradale pojedince i skupine, učenici dodatne nastave povijesti i izvannastavne aktivnosti „Čuvari znanja“ su pod vodstvom svojih mentorica proveli istraživanja o stradanju naših sugrađana te rezultate predstavili na sinoćnjem skupu.
Time je ispunjen glavni cilj: prvi put se detaljnije progovorilo o žrtvama, o njihovu radu i djelovanju i o tome tko su bili u svakodnevnom životu, a ujedno je utrt put prema realizaciji inicijative da njihovo ime i prezime i okolnosti stradavanja budu primjereno obilježeni postavljanjem tzv. kamena spoticanja.
O svemu tome, s naglaskom na ciljeve projekta „Kultura sjećanja“, uvodno je govorila mentorica dr. sc. Suzana Jagić.
Potom su učenici iz skupine „Čuvari znanja“ iz 8a razredaMagdalena Petak, Kristijan Risek, Jan Jug, Luka Prekrit i Filip Huđ predstavili rezultate svojeg istraživanja o navedenoj temi.
Vanjski suradnici na projektu
U nastavku je Mario Šimunković, doktorand na doktorskom studiju „Moderna i suvremena hrvatska povijest u europskom i svjetskom kontekstu“ na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu detaljnije predstavio svoje istraživanje u kome govori i o ivanečkim prosinačkim žrtvama kao dijelu šireg niza od 30-ak ustaških odmazdi u Zagrebu i okolici, većinom u Hrvatskom zagorju. U njima je bilo obješeno 459 osoba.
U radu skupa sudjelovala je i Sandra Prlenda, viša stručna suradnica za programe u Centru za promicanje tolerancije i očuvanje sjećanja na holokaust u Zagrebu. Ona je nazočnima pobliže predstavila tzv. kamene spoticanja (Stolpersteine), umjetnički projekt njemačkog umjetnika Guntera Demniga, kojima se komemoriraju žrtve holokausta i nacističkih progona prije i tijekom Drugog svjetskog rata.
Radi se o najvećem decentraliziranom spomeniku s više od 100.000 postavljenih kamena spoticanja diljem Europe. U Hrvatskoj su postavljeni u Rijeci, Zagrebu, Čakovcu, Prelogu, Karlovcu, Osijeku i drugim gradovima. Izrazila je nadu da će se tijekom ove godine među njima naći i Ivanec.
- Namjera postavljanja kamena spoticanje nije da o njih spotaknete doslovno, već mentalno. Da u šetnji pogledate prema dolje, da na pločici pročitate ime i prezime žrtve i okolnosti njena stradanja te da joj posvetite misao – naglasila je S. Prlenda.
Emotivno za Š. Čaklec, kćer J. Novaka
Skup je bio posebno emotivan za 84-godišnju Šteficu Čaklec, kći jednog od obješenih, Josipa Novaka. Ona je jedina od troje Novakove djece (u trenutku njegove likvidacije bila je dijete od 3,5 god.) doživjela da se o djelovanju njezina oca za vrijeme NOB-a i njegovoj smrti progovara javno.
Na skupu je iznijela pojedina sjećanja i priče o okolnostima stradavanja svoga oca, koji je inače bio aktivist NOP-a, a uhićen je kao partizanski kurir (izdaja, prijetnje likvidacijom obitelji ukoliko se ne preda, težak život obitelji itd.). Zahvalila je svima koji su se nakon toliko godina prisjetili njena oca.
Inače, na webu Grada Ivanca je 9. prosinca 2024. (na samu obljetnicu pogibije), objavljen prigodan tekst o stradanju naših sugrađana, s fotografijom njena oca. S. Jagić je skrenula pažnju obitelji na taj tekst, a obitelj ga je potom izlistala i uokvirila te ga poklonila gđi Čaklec i time je vrlo obradovala. Jer za nju je to, prema njenim riječima, jedini put da se smrti njena oca, a koja je trajno obilježila težak život njene obitelji, daje na značaju.
M. Friščić: Ivanec će stradalima postaviti „kamene spoticanja“
Svima okupljenima obratio se na kraju i zamjenik gradonačelnika Marko Friščić. Zahvalio je školi, učenicima, mentoricama, ali i svima ostalima koji su na bilo koji način bili uključeni u prezentaciju spomenutih bolnih svjedočanstava te u istraživanje teme oko kojih nekih većih i ozbiljnijih zapisa do danas nije bilo, uz iznimku pojedinih zapisa u Ivanečkom kalendaru iz 1974.
- Petorica navedenih građana bili su osuđeni kao zločinci i likvidirani, samo zašto što su se borili protiv režima koji je njihovu vlastitu zemlju vodio u propast. Drago nam je što smo večeras bili domaćini ovome skupu i bit će nam velika čast da, odmah nakon uređenja glavnog trga, na njemu postavimo tzv. kamene spoticanja u znak sjećanja na naše sugrađane – zaključio je zamjenik gradonačelnika M. Friščić.
Skupu su nazočili i pojedini gradski vijećnici, predstavnici gradskih službi, članovi Udruge antifašista i antifašističkih boraca Ivanec s predsjednicom Jasenkom Friščić, ravnatelj OŠ Ivanec Damir Jagić i dr.
Među velikim brojem okupljenih bio je i Davorin Zagorščak, koji je mentoricama na licu mjesta uručio originalne dokumente iz obiteljske ostavštine. Iz njih je vidljivo da je stradanja uglednih građana Ivanca od strane ustaša tih godina bilo i više, a to dokumentiraju podaci o tome da je bilo uhićeno čak 16 tadašnjih ivanečkih intelektualaca. A to znači da istraživanjima još nije kraj.
Program skupa je stihovima svoje pjesme „Bistrica“, koju je govorila na izvornom ivonjskom, uljepšala Vesna Štruklec, koja je na kraju i sve nazočne počastila domaćom zljevkom.
