Ukoliko ste pravomoćno osuđeni za kazneno djelo i nemate više nikakva pravna sredstva da bi zaštitili svoja prava, a smatrate da za kazneno djelo za čije ste počinjenje osuđeni ipak niste krivi ili pak da na Vašoj strani postoje takve olakotne okolnosti koje bi trebale rezultirati blažom kaznom imate još jednu nadu - vjerojatno posljednju i teško ostvarivu, ali ne glasi izreka uzalud da nada umire zadnja.
Riječ je o mogućnosti pomilovanja koje se može ostvariti sukladno Zakonu o pomilovanju.
Ako vam je hrvatski sud izrekao kaznenopravnu sankciju ili kaznu izvršavate na teritoriju Republike Hrvatske možete biti kandidat za pomilovanje od strane Predsjednika Republike Hrvatske, koji može točno poimence određenoj osobi dati potpuni ili djelomični oprost od izvršenja kazne, zamijeniti vašu kaznu nekom blažom ili odrediti primjenu uvjetne osude, a može ukinuti ili odrediti da neka od izrečenih sigurnosnih mjera kraće traje, poput primjerice mjere zabrane upravljanja motornim vozilom i dr.
Ako ste se odlučili tražiti pomilovanje, za početak morate pričekati pravomoćnost presude, a potom sastaviti molbu za pomilovanje, ali pritom vodite računa da vas izdržavanje kaznenopravne sankcije neće čekati jer ste vi podnijeli predmetu molbu, odnosno molba nema odgodni učinak.
Sastavljenu molbu morate podnijeti ministarstvu nadležnom za pravosuđe, a ako ste ju predali krivom tijelu, primjerice zatvoru, oni će ju dalje proslijediti nadležnom tijelu na rješavanje te o Vašoj molbi moraju sastaviti posebno izvješće sa sadržajem točno propisanim Zakonom, pa tako moraju navesti podatke o radu, obrazovanju, ponašanju osuđenika, zdravstvenom stanju, obiteljskim prilikama, podatke o ranijoj osuđivanosti i brojne druge podatke koji Predsjedniku Republike Hrvatske daju potpunu i preciznu sliku o osuđenoj osobi kako bi mu donošenje odluke bilo što lakše.
Ako treće osobe imaju određena prava sukladno osudi, primjerice pravo na naknadu štete od osuđenoga, odluka o pomilovanju ni na koji način ne dira u ta njihova prava, odnosno pomilovanje se tiče samo kaznenopravnih, ali ne i građanskopravnih posljedica zločina.
Akt milosti državnog poglavara u njegovoj je ili njezinoj, u slučaju da je riječ o Predsjednici, diskrecijskoj ocjeni, točnije na Predsjedniku je da u svakom konkretnom slučaju procjeni postoji li svrhovitost donošenja odluke o pomilovanju te na niti jedno drugo tijelo te ovlasti ne mogu i ne smiju biti prenesene.
Ako ste se ikad pitali jesu li hrvatski predsjednici ikoga pomilovali, osim onih poznatih slučajeva koji su dospjeli u medije, odgovor na svoja pitanja možete pronaći u Narodnim novinama u kojima se mora objaviti svaka odluka o pomilovanju. Time se nastojalo spriječiti da, iako su odluke u isključivoj nadležnosti Predsjednika, da ipak takvi akti ne budu predmetom samovolje državnog poglavara jer javnost može u svakom trenutku zapitati zašto je baš ta konkretna osoba bila pomilovana.
O pomilovanjima aktualnog Predsjednika u Narodnim novinama nema niti jedne objave, a još se 2022. godine u medijima naveliko pisalo da već stotine molbi čeka Predsjednika o kojima očigledno do današnjeg dana nije odlučeno. Obzirom da nije propisana nikakva procedura koje bi se Predsjednik trebao držati, čak naprotiv, ne postoji nikakva obveza da se o molbama odluči pa makar i negativno, na osuđenicima koji su molbe podnijeli je samo da čekaju.
Za razliku od aktualnog Predsjednika, prijašnji su predsjednici svoje zakonske ovlasti opsežno koristili pa su vezano uz to izbile i brojne afere kojih se možda neki i danas sjećaju.
Ovaj institut u rukama aktualnog Predsjednika nema baš nikakvu svrhu, ali s druge strane nitko ne može Predsjedniku narediti da koristi svoje ovlasti, samo na njemu je da odabere hoćete li donijeti makar i samo jednu odluku o pomilovanju.
