Zasigurno ste čuli za pojam spajanje obitelji, ali ako ste državljanin treće države i pokušavate ostvariti određena prava u Republici Hrvatskoj jedan od najlakših i najsigurnijih načina za to je ukoliko ste član uže obitelji hrvatskog državljanina, odnosno ako ste životni ili neformalni partner hrvatskog državljanina.
To naravno na znači da ćete svoja prava ostvariti fiktivnim brakom jer se time potencijalno izlažete velikim problemima.
Da bi mogli ostvariti privremeni boravak u Republici Hrvatskoj kao državljanin treće države u svrhu spajanja obitelji morate ispuniti brojne uvjete, odnosno sama činjenica da ste uži član obitelji hrvatskog državljanina ili njegov životni ili neformalni partner neće vam biti dovoljna da bi vaš zahtjev bio odobren.
Prvenstveno, morate imati valjanu putnu ispravu, zdravstveno osiguranje, morate priložiti dokaz da niste pravomoćno osuđeni za kaznena djela iz matične države ili države u kojoj ste boravili duže od godine dana neposredno prije dolaska u Republiku Hrvatsku, ne smijete imati zabranu ulaska i boravka u RH i konačno ne smijete predstavljati opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.
Pritom morate dobro pogledati do kada vam važi strana putna isprava jer vam rok njenog važenja mora biti minimalno tri mjeseca duži od razdoblja na koji će vam biti odobren privremeni boravak.
U smislu Zakona o strancima važno je znati i tko se uopće smatra članom uže obitelji, a to su bračni i izvanbračni drug, maloljetno zajedničko dijete bračnih i izvanbračnih drugova, maloljetno dijete svakog od njih, maloljetno zajednički posvojeno dijete, a iznimno se članom obitelji može smatrati i drugi srodnik ako postoje posebni osobni ili humanitarni razlozi za spajanje obitelji, pa tako recimo i brat ili sestra mogu biti smatrati članovima obitelji u smislu Zakona.
Naravno da ukoliko ne postoji stvarna bračna ili izvanbračna zajednica privremeni boravak u ovu svrhu ne može vam biti odobren.
Nešto je povoljnija situacija za odobrenje privremenog boravka onoj osobi koja je član uže obitelji hrvatskog državljanina jer ne mora dokazivati da ima osigurana sredstva za uzdržavanje, a olakšava mu se i zbog činjenice da ne mora dostaviti valjanu stranu putnu ispravu ako je ne može pribaviti u diplomatsko-konzularnom predstavništvu strane države u Republici Hrvatskoj, ali pod uvjetom da mu se identitet nedvojbeno može utvrditi na neki drugi način.
Kao što je ranije napomenuto, brak iz koristi kako ga naziva Zakon o strancima neće vam biti od koristi za ostvarivanje prava sukladno gore navedenom pravnom propisu. Dakle, ako namjeravate sklapanjem braka izbjeći uvjete potrebne za ulazak i boravak u Republiku Hrvatsku, nažalost, pravni propis je vrlo dobro predvidio postojanje takvih situacija.
Stoga, ako ne održavate bračnu zajednicu, ne izvršavate obveze proizašle iz braka, ako se niste niti upoznali prije sklapanja braka, ne pružate dosljedne osobne podatke o svom bračnom drugu, ili pak bračni drugovi ne govore jezik kojeg bi oboje razumjeli možemo govoriti da postoje okolnosti koje upućuju da je takav brak sklopljen iz koristi.
Isto tako, ako ste dali materijalna sredstva da dođe do čina sklapanja braka, osim miraza ako je riječ o zemljama u kojima je to uobičajeno, ili ako ste već ranije sklopili neki brak iz koristi bilo u RH ili inozemstvu vrlo lako će se utvrditi da je takav brak evidentno sklopljen iz koristi, a ne iz pravih razloga zbog kojih bi inače trebalo doći do sklapanja braka.
Naravno da u praksi nije sve tako jednostavno i da se često pred upravnim tijelima i sudovima pojave brojna pitanja koja zakon nije regulirao ili nije regulirao dovoljno jasno i nedvosmisleno.
Evidentno je da u Republiku Hrvatsku svakim danom dolazi sve više državljana trećih država te da će brakovi sa hrvatskim državljankama i državljanima postajati sve češći, uobičajeniji i normalniji, a što će zasigurno donijeti i brojna nova pitanja kojima će se ponovno morati baviti i zakonodavac i pravosuđe.
