U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o pravnim posljedicama osude, kaznenoj evidenciji i rehabilitaciji koji zakon, između ostalog, regulira pitanje prava na rehabilitaciju osuđenika na način da predviđa da protekom određenog vremena, točno propisanog zakonom, počinitelj kaznenog djela koji je pravomoćno osuđen ima pravo smatrati se osobom koja nije počinila kazneno djelo te njegova prava i slobode moraju biti jednaka pravima i slobodama osoba koje nisu počinile kazneno djelo.
Nakon proteka rokova koji su predviđeni Zakonom počinitelj kaznenog djela smatra se neosuđivanim i podatci o njemu kao o osuđivanoj osobi, odnosno počinitelju kaznenog djela ne smiju se upotrebljavati jer je to zabranjeno niti pak u slučaju uporabe to ima kakav učinak. Nakon rehabilitacije osoba može i smije nijekati da je bilo kada bila osuđivana i to za nju ne proizvodi nikakve posljedice.
Naravno da je osnovi preduvjet za nastupanje rehabilitacije, osim naravno gore navedenog proteka vremena, činjenica da osoba nije bila ponovno osuđena zbog novog kaznenog djela.
Rehabilitacija nastupa po sili zakona nakon što proteknu rokovi, a koji rokovi ovise o tome na koliko je godina zatvorske kazne osoba bila osuđena, pa je naravno rok za nastupanje rehabilitacije duži što je viša bila zatvorska kazna.
Primjerice u slučaju osude na kaznu dugotrajnog zatvora rehabilitacija će nastupiti tek nakon dvadeset godina, odnosno tek nakon petnaest ako je riječ o kazni zatvora dužoj od deset godina. Ako je osoba bila osuđena na kaznu zatvoru u trajanju od tri godine ili dužoj, ali ne većoj od deset godina, rehabilitacija nastupa za deset godina, a čak pet godina je potrebno čekati rehabilitaciju ako je osoba bila osuđena na kaznu zatvora dulju od godine dana.
Nešto je drugačija situacija ako je bila izrečena djelomična uvjetna osuda jer će tada rehabilitacija nastupiti nakon izdržane kazne zatvora i još proteka roka od tri godine od kada je istekao rok provjeravanja određen uvjetnom osudom.
Još jedno važno pitanje je kome se osuđenik mora obratiti ako želi ishoditi rješenje o rehabilitaciji. Zapravo bi nadležno Ministarstvo pravosuđa i uprave odluku o tome trebalo donijeti po službenoj dužnosti ako raspolaže podatcima potrebnima za donošenje odluke o nastupu rehabilitacije.
Ukoliko takvim podatcima ne raspolaže podnositelj zahtjeva će biti upućen da se obrati prvostupanjskom sudu koji će o tome odlučiti nakon što se o tome očituje državni odvjetnik koji je vodio postupak.
Zahtjev podnosite osobno ili putem svog odvjetnika na adresu Odjela za kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa i uprave, te pritom pazite da navedete svoje osobne podatke kako bi se po Vašem zahtjevu moglo što jednostavnije postupiti.
U konačnosti preostaje Vam još jedna opcija ako Ministarstvo pravosuđa ne donese rješenje o rehabilitaciji. Osoba čiji se podaci nalaze u kaznenoj evidenciji može tražiti da se utvrdi da je rehabilitacija nastupila po zakonu, s tim da ukoliko Ministarstvo pravosuđa odbije zahtjev ili ne odluči o zahtjevu u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva, osoba ima pravo pokrenuti upravni spor. Upravni spor se pokreće podnošenjem upravne tužbe pred mjesno nadležnim upravnim sudom.
Ako smatrate da su nastupili uvjeti za rehabilitaciju dobro proučiti odredbe gore navedenog Zakona i svakako podnesite zahtjev kako je ranije obrazloženo kako bi konačno sa sebe skinuli krimen osuđivane osobe.
