Godišnji odmori su započeli, a cijene putovanja, odlazaka na more ili izlete dosegnule se nikad više razine. Ukoliko poslodavac ima sluha za potrebe svojeg radnika ima mogućnost podmiriti radniku određene troškove koji će mu nastati na godišnjem odmoru, odnosno ima mogućnost radniku isplatiti naknadu koja se naziva regres.
Zakon o radu ne definira pojam regresa niti nameće obvezu poslodavcu obvezu isplate regresa radniku, ali mu ostavlja tu mogućnost, ukoliko poslodavcu poslovni rezultati to dopuštaju i ukoliko, naravno, kod njega postoji volja i želja da na svojevrsni način nagradi svoje radnike.
Ukoliko niste sigurni imate li pravo na regres svakako je potrebno provjeriti odredbe sklopljenog ugovora o radu, pravilnika o radu ukoliko ga poslodavac uopće ima i dužan ga je imati, ili pak provjeriti relevantne odredbe kolektivnog ugovora. Ako utvrdite da niti jednim od pobrojanih akata nije propisana isplata regresa i dalje postoji mogućnost da će poslodavac odlučiti isplatiti vam isti.
Nešto je drugačija situacija kod državnih službenika i namještenika i službenika i namještenika u javnim službama kojima je visina regresa za 2023. godinu određena Odlukom Vlade Republike Hrvatske u iznosu od 300,00 eura.
Zasigurno ste putem medija upoznati sa peripetijama koje su se zbile kod donošenja odluke o visini regresa za državne i javne službenike i namještenike i to iz razloga jer je prvenstveno Dodatkom II. Kolektivnom ugovoru i Dodatkom II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama ugovoren regres za 2023. godinu u iznosu od 250,00 eura, a iznimno za članove sindikata koji su pregovarali za sklapanje predmetnih dodataka ugovoren je iznos regresa u visini od 300,00 eura.
Sve navedeno dovedeno je pred Ustavni sud koji je dana 23. svibnja 2023. godine ocijenio neustavnom odredbu Zakona o radu kojom je bilo propisano da se materijalna prava (jubilarna nagrada, regres, božićnica) mogu kolektivnim ugovorom ugovoriti u većem opsegu za članove sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru, a sve iz evidentnog razloga jer je takva odredba dovodila do razlikovanja članova i nečlanova sindikata prilikom ugovaranja materijalnih prava.
Upravo je iz navedenog razloga konačno od strane Vlade Republike Hrvatske donesena odluka kojom je regres utvrđen u jednakom iznosu za sve državne i javne službenike i namještenike i to u iznosu od 300,00 eura.
Bitno je napomenuti da se regres kao materijalno pravo iz radnog odnosa ne smatra plaćom te isti ne ulazi u prosjek plaće za određivanje naknade za vrijeme nezaposlenosti i nije dozvoljen štrajk zbog neisplate plaće ako vam poslodavac ne isplati materijalna prava iz radnog odnosa poput primjerice regresa, božićnice i sl.
Ukoliko se poslodavac odluči isplatiti vam regres to može učiniti na način da vam neoporezivo isplati maksimalno 663,62 eura (ranije 5.000,00 kuna) u vidu godišnje prigodne nagrade, ali tu se ubraja primjerice i božićnica pa treba voditi računa o iznosima isplate koji su eventualno već bili ili će tek biti isplaćeni. Ako pak se poslodavac odlučiti isplatiti radniku iznos koji premašuje gore navedenu visinu, taj se dio oporezuje jednako kao i plaća.
Ovršnim zakonom je propisano da su naknade za godišnji odmor i druge slične naknade poput božićnice, naknade za troškove prehrane radnika, novčane naknade za radne rezultate i sl. izuzete od ovrhe do propisanih iznosa koji se ne smatraju oporezivim primicima, pa ćete u tom slučaju u isplaćenom novčanom iznosu na ime regresa moći uživati bez straha od ovrhe.
Jedno je sigurno, isplatom regresa zasigurno ćete si lakše priuštiti ljetovanje u vremenu kada su cijene dosegnule rekordne visine.
