U Republici Hrvatskoj djeluje pravobraniteljica za djecu koja je svake godine dužna podnijeti izvješće Hrvatskom saboru u skladu s odredbama Zakona o pravobranitelju za djecu kako bi se utvrdilo na koji se način prate, štite i promiču prava djeteta.
Obzirom da smo kalendarski na sredini 2023. godine sastavljeno je i predano izvješće za 2022. godinu iz kojeg proizlaze brojni zabrinjavajući statistički podatci.
U predmetnom se izvješću navodi da je Ured pravobraniteljice postupao po ukupno 3799 predmeta, odnosno u Ured su pristigle čak 1932 nove prijave, pritužbe, upiti i zahtjevi koji se odnose na povredu pojedinačnih prava djece, a postupalo se naravno i po predmetima iz prijašnjih godina koji su po prirodi takvi da zahtijevaju višegodišnje praćenje. Najveći broj prijava po kojima je postupano odnosi se na područje obrazovanja djece i ostvarivanja prava na roditeljsku skrb.
Samo izvješće zasebno analizira prijave koje se odnose na povrede osobnih prava djece, prava djece kao članova društvene zajednice, obrazovna prava, zdravstvena prava, socijalna i ekonomska prava, ali i povrede brojnih drugih prava, dok ćemo se u članku najviše osvrnuti na problem nasilja nad djecom, odnosno na pravo na zaštitu djece od nasilja i zanemarivanja.
U usporedbi sa 2021. godinom u Uredu je 2022. godine zaprimljeno 27 prijava nasilnog i uznemiravajućeg postupanja prema djecu više nego ranije godine, odnosno riječ je o ukupno 296 prijava, od kojih se najveći broj odnosi upravo na nasilje, s obrazloženjem da se određeni, manji broj tih prijava odnosi na seksualno nasilje i spolno iskorištavanje i zlouporabu djece.
Pandemija korona virusa, potres, teška ekonomska situacija na površinu je iznjedrila nikad veći broj prijava nasilja u obitelji nad djecom, a najčešće roditelji koji među sobom teško postižu suglasnost posežu za krajnjim mjerama prijavljujući nasilje u obitelji i pravobraniteljici za djecu.
Riječ je o vrlo složenim situacijama u kojima roditelji iskorištavaju djecu za postizanje vlastitih ciljeva, a u takve su slučajeve uključeni i drugi članovi obitelji što postupanje u navedenom čini vrlo nezahvalnim, pa je tako u čak dva slučaja došlo i do smrti djeteta, a u kojima je Ured isto tako postupao.
U posljednje se vrijeme snažno apelira na jače sankcioniranje obiteljskih nasilnika, bolju edukaciju svih uključenih u kaznene i prekršajne postupke koji se vode nad počiniteljima nasilja.
Čak su i brojni dječji vrtići i škole prijavljivali zanemarivanje djece koje su uočili jer djeca nisu redovito dolazila na nastavu, nisu izvršavala školske obveze, bili su zapušteni u smislu higijene, a iz Izvješća proizlazi da je puno više djece nego ranije zatečeno u nedozvoljenim noćnim izlascima, što je isto moguće objašnjivo u kontekstu činjenice da je ranijih godina bilo manje izlazaka jer kafići i noćni klubovi nisu radili ili su radili ograničeno u vremenu pandemije.
Zabrinjavajuće je da se povećao i broj prijava koje se odnose na nasilje u odgojno-obrazovnim ustanovama, odnosno vrtićima i školama. Te se prijave uglavnom odnose na vršnjačko nasilje, ali nije zanemarivo da se određene prijave odnose na postupanje djelatnika vrtića i osnovnih škola, iako su to praktično iznimke, ali koje uglavnom ne bivaju pravilno sankcionirane, odnosno često ne dolazi do prijave nasilja nadležnim tijelima.
U Izvješću se ističe da postoje i primjeri nasilja nad djecom u domovima socijalne skrbi, sportskim klubovima, na javnim površinama i u susjedstvu, a pritom se uglavnom javlja isti problem da u takvim slučajevima ne utvrđuju nikakvi elementi prekršaja ili kaznenih djela, a pojedini kotačići unutar sustava uglavnom prebacuju odgovornost za djelovanje jedni na druge.
U zaključku se Izvješća navodi da je zabilježeno čak 100% više prijava vršnjačkog nasilja u odgojno-obrazovnim ustanovama nego godinu ranije, a više od 5000 djece je u 2022. godini bilo žrtvom kaznenog djela!
Ovakve su brojke i više nego zabrinjavajuće pa je važno raditi, ne samo na prevenciji svih oblika nasilja nad djecom, nego pravilno i pravodobno sankcionirati postupanje svih sudionika takvih oblika postupanja, bilo kaznenom ili prekršajnom sankcijom.
