Zasigurno je jedno od područja prava sa kojim se gotovo svaka osoba u životu susretne prije ili kasnije - nasljedno pravo.
Ostavinska rasprava nakon smrti bliske osobe još je jedan stresan događaj s kojim ćete se susresti, a takva će rasprava za Vas biti još stresnija ako niste upoznati sa pravilima ostavinskog postupka, odnosno Vašim pravima i dužnostima kao eventualnog nasljednika iza pokojnika.
Nasljednička izjava jedan je od pojmova koji je neminovno potrebno razumjeti zajedno sa brojnim drugim pojmovima iz Zakona o nasljeđivanju.
Upravo gore navedeni zakon propisuje tko je ovlašten za davanje nasljedničke izjave i koje su posljedice davanja takve izjave. Na ročištu za ostavinsku raspravu sud, odnosno javni bilježnik kao povjerenik suda, u pravilu prvo daje mogućnost zainteresiranim osobama da daju potrebne izjave, tzv. nasljedničke izjave i to bez nazočnosti drugih osoba, a čak nije nužno omogućiti svakome tko daje nasljedničku izjavu da se očituje o nasljedničkim izjavama drugih osoba.
Ako određene osobe koje su bile pozvane na ostavinsku raspravu na istu ne dođu, unatoč urednoj dostavi poziva, isti imaju pravo do donošenja odluke dostaviti svoje pisane nasljedničke izjave sudu, odnosno javnom bilježniku. Slijedom navedenog, tijelo koje provodi ostavinski postupak neće ni od koga inzistirati na davanju nasljedničke izjave, ali Vam neće niti uskratiti pravo da takvu izjavu date usmeno na ročištu ili u točno propisanoj zakonskoj formi koja je objašnjena u nastavku.
U svakom slučaju, bitno je znati da ste ovlašteni, ali ne i dužni dati nasljedničku izjavu; dakle to je Vaše pravo, ali ne i obaveza. Zakonska je presumpcija da osoba koja nije dala izričitu izjavu da se odriče od nasljedstva da ista želi biti nasljednikom.
Isto tako, ako ste dali izjavu da prihvaćate nasljedstvo, morate biti svjesni da više ne postoji mogućnost odricanja od nasljedstva što posljedično znači i prihvaćanje odgovornosti za eventualno preostale dugove ostavitelja. Ako pak se odričete od nasljedstva u takvoj izjavi to možete učiniti samo u svoje ime, ali i ime svojih potomaka.
Nasljednička izjava da bi bila valjana mora biti u točno propisanoj zakonskoj formi. Nasljednik mora potpisati nasljedničku izjavu, a takav potpis mora biti javno ovjerovljen kod javnog bilježnika.
Ukoliko želite da punomoćnik- odvjetnik dade nasljedničku izjavu za Vas morate mu potpisati punomoć na kojoj isto tako potpis morate dati ovjeriti kod javnog bilježnika, što znači da u svakom slučaju morate računati na odlazak javnom bilježniku ako ste istu odlučili dati. U protivnom nasljednička izjava dana po punomoćniku neće biti valjana, što je potvrdila i odluka Županijskog suda u Osijeku iz 2022. godine.
Pravo je nasljednika da u svojoj izjavi točno naznači na što se ista odnosi i to na način da naznači odnosi li se njegova izjava na ono što mu pripada na temelju zakona, oporuke ili kao nužni dio, ali ako se ništa ne naznači smatra se da se ista odnosi na nasljedstvo na bilo kojem temelju.
Bitno je biti vrlo oprezan ako se odlučite na pasivno postupanje, odnosno ukoliko jednostavno ni na koji način ne date nasljedničku izjavu jer će nadležno tijelo u konačnosti donijeti rješenje o nasljeđivanju s predmnijevom da taj nasljednik prihvaća svoj nasljedni dio.
Dakle, nemojte uporno izbjegavati pozive na ostavinsko ročište jer će u konačnosti za Vas to rezultirati nasljeđivanjem imovine iza ostavitelja, a to ne mora uvijek biti isključivo pozitivno za Vas obzirom da ćete čak i svojom vlastitom imovinom morati odgovarati za dugove ostavitelja, naravno ukoliko isti postoje, ali samo do visine vrijednosti naslijeđene imovine.
Prije ostavinske rasprave svakako je uputno informirati se o osnovnim pravima i dužnostima nasljednika i vrlo pažljivo slušati upute javnog bilježnika ili suda koji provodi ostavinski postupak kako si ne bi stvorili brojne probleme i dugotrajne sudske postupke.
