Ponekad je zbog nametljivog ponašanja određene osobe prema vama potrebno aktivirati i represivni sustav, osobito u slučajevima kada sami ne možete stati na kraj neželjenim kontaktima, kada isti u vama izazivaju strah i tjeskobu, traju dulje vrijeme i značajnijeg su intenziteta.
Znači li to primjerice da svaka sms poruka neželjenog sadržaja koja vam je upućena ima obilježja kaznenog djela propisanog u članku 140. Kaznenog zakona? Naravno da ne. Nastojati ćemo ukratko objasniti koja je polazišna točka koja govori o tome da ste žrtva kaznenog djela nametljivog ponašanja i koji su mogući načini zaštite ako se nađete u takvoj situaciji.
Za početak, da bi uopće mogli govoriti o postojanju ovog kaznenog djela potrebna je socijalna interakcija dvoje ljudi, od kojih jedna osoba uspostavljeni kontakt smatra neželjenim, dakle žrtva ne daje svoj pristanak na započetu komunikaciju.
U vremenu moderne tehnologije javili su se brojni novi pojavni oblici ovog kaznenog djela pa netko s vama može pokušati uspostaviti neželjeni kontakt putem društvenih mreža, sms poruka, pa čak i e-maila, ali to naravno ne isključuje mogućnost da se osoba prema vama ponaša nametljivo na vašem radnom mjestu, u vaše slobodno vrijeme kada primjerice trenirate ili u drugim sličnim situacijama.
Nadalje, ukoliko jednostavno ne želite razgovarati s nekom osobom to ne znači da ta osoba prema vama čini gore opisano kazneno djela, nego mora biti riječ o tome da tako uspostavljeni kontakt u vama budi strah ili tjeskobu za vašu sigurnost ili sigurnost vama bliskih osoba.
Naravno da je u svakom pojedinom slučaju od strane suda, a ovisno o okolnostima slučaja, potrebno utvrditi je li objektivno riječ o neželjenom kontaktu, odnosno da bi takvo konkretno ponašanje i drugim osobama predstavljalo nametljivo ponašanje, a sud ne smije svoj zaključak temeljiti samo na subjektivnom dojmu žrtve.
Također, nije potrebno inzistirati da je žrtva apriori pasivno postupala, odnosno da od samog početka nije željela određeni kontakt. Obzirom da ova kaznena djela vrlo često čine osobe koje su u krugu osoba bliskih žrtvi bliskih, osobe s kojima je žrtva ranije bila u vezi, zapravo je neživotno i nelogično zahtijevati potpunu pasivnost žrtve te je ponovno na sudu da potpuno i pravilno utvrdi činjenično stanje.
Načelno nije odlučno da druga osoba jasno i izričito dade do znanja da kontakte ne želi, već to ovisi o prirodi samih kontakata. O navedenom je stav zauzeo Županijski sud u Bjelovaru u predmetu Kž-217/2015. U konkretnom slučaju, okrivljenik je slao poruke seksualnog sadržaja i MMS poruke spolnog organa nepoznatoj ženskoj osobi koja na njih nije odgovarala, te se takvo nastojanje da se uspostavi neželjeni kontakt, iako ne postoji izričita izjava žrtve da takve kontakte ne želi, ne može smatrati prešutnim pristankom.
Nadalje, po pravnom shvaćanju drugostupanjskog suda, Županijskog suda u Bjelovaru, broj odluke: Kž-131/2017 počinjene radnje djela trebaju dosegnuti znatnu mjeru intenziteta i vremenskog trajanja, odnosno da se radi o većoj (znatnoj) frekvenciji normiranog protupravnog ponašanja.
U praksi se pojavilo pitanje može li se ovo kaznenog djelo učiniti prema primjerice državnoj ili nekoj drugoj instituciji. Naime, određena je osoba upućivala niz predstavki na rad državnim i drugim institucijama jer je ista smatrala da je njegova građanska dužnost prijavljivati po njemu nezakonite radnje policijskog službenika, ali time nisu ostvarena obilježja ovog kaznenog djela jer se isto može počiniti samo prema određenoj konkretnoj osobi, a i sama glava kaznenog zakona koja normira predmetno kazneno djelo naziva se "Kaznena djela protiv osobne slobode".
Ukoliko smatrate da ste žrtva neželjenog ponašanja, te ste zbog toga u strahu ili tjeskobi zbog mogućih posljedica, svoju zaštitu možete potražiti obraćanjem policiji ili nadležnom državnom odvjetništvu, a počinitelju prijeti kazna zatvora u trajanju od čak tri godine.
