Nedostatak radne snage sve je veći problem hrvatskih poslodavaca, pa se isti sve češće odlučuju na zapošljavanje državljana stranih država. Predmetni proces je poprilično složen te često zahtjeva ishođenje radnih dozvola za strane radnike, osiguranje njihovog smještaja i prehrane na području Republike Hrvatske, a postoje i određene razlike u radnoj kulturi i etici državljana stranih država i domaćih radnika.
Naravno, ne treba zanemariti niti jezičnu barijeru, a izazovi koji se pojavljuju prilikom zapošljavanja stranih radnika mogli bi biti tema zasebnog članka. Zbog navedenih se razloga poslodavci sve češće raspituju pod kojim uvjetima mogu sklopiti ugovor o radu s maloljetnim osobama te koje im to potencijalne nove brige i probleme može donijeti u usporedbi s potencijalnim benefitima.
Zakon o radu detaljno propisuje koja je najniža dob za zaposlenje, jesu li maloljetnici sposobni sklopiti ugovor o radu, na kojim je poslovima zabranjen rad maloljetnih osoba, a postoji i niz drugih zakonskih odredbi koje se odnose na zaposlene maloljetnike te je preporučljivo detaljno proučiti iste svakom poslodavcu koju namjerava zaposliti maloljetnika.
Osoba mlađa od 15 godina, ili starija od 15, a mlađa od 18 godina koja još uvijek pohađa obvezno osnovno obrazovanje ne smije se zaposliti. Kad maloljetnik napuni 15 godina (a ne pohađa obvezno osnovno obrazovanje) može od svojih roditelja ili skrbnika zatražiti pisano ovlaštenje za sklapanje i raskidanje ugovora o radu, kao i za ostvarivanje svih drugih prava i obveza koja proizlazi iz istoga.
Ukoliko maloljetnik ishodi takvo ovlaštenje od roditelja u tim granicama stječe i poslovnu sposobnost, što zapravo znači da se u pogledu radnog odnosa može smatrati punoljetnom osobom, ali i dalje ne može primjerice polagati ispit vožnje ili kupiti cigarete na kiosku. Ako primjerice jedan od roditelja želi dati djetetu ovlaštenje za sklapanje ugovora o radu, a drugi se tome protivi, o najboljem interesu djeteta će u konkretnom slučaju odlučiti nadležni centar za socijalnu skrb.
Čak i kada roditelj pristane na sklapanje ugovora o radu, odnosno dade djetetu potrebno ovlaštenje, ako nakon početka rada smatra da je donio pogrešnu odluku može svoje ovlaštenje povući ili ga ograničiti, pa čak ima pravo u ime maloljetnika raskinuti tako sklopljeni ugovor. Stoga, ako ste poslodavac koji donosi odluku o zapošljavanju maloljetnika, prvo provjerite ima li dijete pisano ovlaštenje roditelja, a kada je to potrebno i nadležnog tijela za socijalnu skrb.
Isto tako, radi zaštite maloljetnika, propisana je zabrana zapošljavanja maloljetnika na poslovima koji mogu ugroziti njegovu sigurnost, zdravlje, ćudoređe ili razvoj. Čak je donesen poseban Pravilnik koji propisuje na koji se način prethodno utvrđuje zdravstvena sposobnost maloljetnika za obavljanje poslova, a maloljetnici će nakon obavljenog zdravstvenog pregleda dobiti posebnu svjedodžbu o zdravstvenoj sposobnosti u kojoj se točno navodi na kojim poslovima isti može raditi i koji je rok za ponovnu provjeru zdravstvene sposobnosti.
Osim gore navedenih potencijalnih prepreka zbog kojih se poslodavci teško odlučuju na zapošljavanje maloljetnika, isti također trebaju voditi računa da je zabranjen prekovremeni rad maloljetnika te da su propisane posebne zakonske odredbe koje se odnose na noćni rad maloljetnika koji je isto tako dopušten samo u iznimnim slučajevima i samo ako postoji punoljetna osoba koja nadzire isti.
Poslodavci osim toga moraju omogućiti maloljetnom radniku dulji godišnji odmor u trajanju od najmanje pet tjedana za svaku kalendarsku godinu (punoljetni radnici ostvaruju pravo na četiri tjedna), isti imaju pravo na neprekidni tjedni odmor u trajanju od 48 sati (punoljetni radnici 24h), a maloljetnik koji radi četiri i pol sata dnevno ima svakog radnog dana pravo na stanku od najmanje 30 minuta i to neprekidno.
Zakon o radu propisuje kao neke od najtežih prekršaja poslodavca upravo one koji se odnose na zapošljavanje maloljetnika protivno gore navedenim odredbama, a iznos novčane kazne za počinjene prekršaje uvećava se dvostruko ako su isti počinjeni prema maloljetnicima.
Sukladno podacima koji su javno dostupni, u 2021. godini inspekcija rada utvrdila je da su neke od gore opisanih nepravilnosti počinjene u odnosu na 18 maloljetnika koji su obavljali poslove konobara, prodavača, pomoćnog pekara i pomoćnih poslova u kuhinji.
