Kazneno djelo povrede djetetovih prava, ranije kazneno djelo pod nazivom zanemarivanje i zlouporaba djetetovih prava čini roditelj, posvojitelj, skrbnik ili druga osoba koja grubo zanemaruje svoje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta.
Sam naziv ovog kaznenog djela ne upućuje na to da su navedenim kaznenim djelom obuhvaćeni i vrlo teški oblici zlostavljanja djece te je javnosti ovo kazneno djelo uglavnom ostalo nepoznato do prije nekoliko dana kada su u mjestu Ljubelj Kalnički pronađena zakopana tijela dviju beba u dvorištu obiteljske kuće.
Kazneno djelo povrede djetetovih prava poprilično je apstraktnog naziva i teško je čak i pravnicima zaključiti kakve bi to radnje ili propuštanja značile počinjenje ovog kaznenog djela za koje je u stavku 1. članku 177. Kaznenog zakona predviđena kazna zatvora od jedne do tri godine. Da bi sud nekog smatrao odgovornim za počinjenje ovog kaznenog djela mora biti riječ o GRUBOJ povredi djetetovog prava, dakle mora nastupiti određena posljedica.
Povrijediti djetetova prava mogu ne samo roditelji i skrbnici, koji nam prvi padnu na pamet, već i brojne druge osobe poput učitelja ili profesora, ali kako sve osobe nemaju jednake dužnosti prema djetetu, tako nemaju niti jednake odgovornosti. Čak i svaki od roditelja odgovara samo za zanemarivanje koje je on osobno počinio, ali naravno da vrlo često do zanemarivanja djeteta dolazi na temelju zajedničke roditeljske odluke kada se isti smatraju supočiniteljima ovog kaznenog djela, o čemu je vrlo vjerojatno riječ i u konkretnom slučaju koji je zgrozio javnost neki dan.
Ključno je napomenuti da sud činjenicu je li došlo do grubog zanemarivanja dužnosti podizanja, odgoja ili obrazovanja djeteta tumači sukladno određenim objektivnim standardima, odnosno nije važno što u konkretnom slučaju misli konkretan roditelj o tome je li nešto dobro za njegovo dijete ili ne, nego se u obzir uzima postupanje koje je uvriježeno i uobičajeno u takvim ili sličnim slučajevima; dakle razmatra se kako bi većina roditelja postupila u navedenoj situaciji.
Kada se odlučuje o tome je li počinjeno navedeno kazneno djelo treba uzeti u obzir niz objektivnih i subjektivnih okolnosti, pa tako posljedice koje je to prouzročilo za dijete, koliko je trajalo zanemarivanje, iz kojih je motiva na određeni način postupano prema djetetu i sl.
Stavak 2. istoga članka Kaznenog zakona propisuje pak kažnjavanje onih osoba koje zlostavljaju dijete, prisile dijete na pretjerani rad ili rad koji ne odgovara njegovoj životnoj dobi, na prosjačenje ili ga navode na drugo ponašanje koje je štetno za njegov razvoj ili NA DRUGI NAČIN grubo povrijede djetetova prava. Za navedeno je kazneno djelo propisana kazna zatvora od jedne do pet godina.
Kao što je vidljivo, propisani su neki konkretni oblici počinjenja ovog kaznenog djela, ali se s pravom svatko može zapitati što znači generalna klauzula - DRUGI NAČIN grube povrede djetetovih prava. Za razumijevanje je takve klauzule potrebno dobro poznavati Obiteljski zakon, ali i sudsku praksu i to prvenstveno iz razloga jer bi se kao takva povreda mogla tumačiti samo ona povreda koja je toliko ozbiljne naravi da bi roditelji zbog iste mogli biti lišeni prava na roditeljsku skrb.
Nikako ne treba zanemariti da i psihičko zlostavljanje ulazi u sadržaj gore opisanog kaznenog djela, pa je tako otac bio osuđen za počinjenje predmetnog kaznenog djela jer je uputio SMS poruku svojem djetetu starosti samo 8 godina sadržaja „mama će ti završiti u zatvoru, morao sam otići jer bi ti inače morao ubiti mamu“.
Konačno, ako je zbog nekog od gore propisanih ponašanja djetetu prouzročena teška tjelesna ozljeda ili je nastupila smrt djeteta, govorimo o kvalificiranim (težim) oblicima kaznenog djela povrede djetetovih prava. U svakom slučaju podrazumijeva se da su roditelji, skrbnici, posvojitelji ili druge osobe postupali iz nehaja, a ne iz namjere, jer ukoliko su postali iz namjere odgovaraju za kaznena djela iz glave 10. Kaznenog zakona, odnosno kaznena djela protiv života i tijela.
Javnost je upoznata s kaznenim djelom povrede djetetovih prava u njegovom najgorem obliku, ujedno i najtežem mogućem obliku počinjenja navedenog kaznenog djela iz stavka 4. članka 177. Kaznenog zakona, a koje je rezultiralo smrću čak dvoje djece, ali iz ranije opisanog, potpuno je jasno da se različiti modaliteti počinjenja ovog kaznenog djela svakodnevno pojavljuju pred tijelima progona, ali nikada ne dobiju toliku medijsku pažnju.
Stoga, ako primijetite u svojoj okolini djecu koja izgledaju zapušteno, zlostavljano, bilo tjelesno ili emocionalno, nemojte okretati glavu jer možda upravo to dijete vapi sa Vašom pomoći te možda upravo Vaš poziv upućen policiji ili Zavodu za socijalni rad spasi djetetov život ili mu jednostavno omogući odrastanje u okolini punoj brige, pažnje i ljubavi.
