Hrvatski narod i sam svjestan posljedica koje nosi ratna agresija ponovno je pokazao svoju solidarnost i brigu, ovoga puta za raseljene izbjeglice iz Ukrajine.
Jedna od mogućnosti pomoći raseljenim osobama iz Ukrajine je omogućavanje njihovog privremenog stambenog zbrinjavanja ako ste spremni ustupiti svoju nekretninu za navedenu namjenu, a za što će vam biti podmireni troškovi korištenja od strane države. Ali kao i uvijek, nije dovoljno samo pokazati dobru volju i želju za pružanje pomoći, nego i vlasnici i njihove nekretnine moraju zadovoljiti određene uvjete kako bi mogli stambeno zbrinuti raseljene osobe iz Ukrajine.
Ukoliko imate stambenu jedinicu koju ste spremni ustupiti na korištenje Ukrajincima morate za početak popuniti Obrazac za prijavu koji se nalazi na mrežnim stranicama Ravnateljstva civilne zaštite. Nakon toga imate obvezu stupiti u kontakt sa stožerom civilne zaštite na području vaše općine ili grada koji mora terenskom provjerom utvrditi ispunjava li vaša stambena jedinica uvjete predviđene pozivom kako bi vam izdali Potvrdu kojom se to i dokazuje.
Konkretno, za jednu osobu morate osigurati minimalno 30m2 stambenog prostora za korištenje, a za svaku sljedeću osobu iz kućanstva po 5m2, a osim toga ustupljeni stambeni prostor mora imati kuhinju, kupaonicu sa sanitarnim čvorom, mora imati odgovarajući namještaj, kućanske aparate i potrebno komunalnu infrastrukturu.
Potom tako ispunjeni Obrazac za Potvrdom nadležnog stožera i dokazom o vlasništvu nekretnine koju namjeravate ustupiti na korištenje morate dostaviti Ravnateljstvu civilne zaštite u Zagrebu s kojim ćete u konačnosti i sklopiti ugovor o najmu na rok od šest mjeseci, a predviđena je i mogućnost produženja tog roka do najviše godinu dana.
Dakle, do ulaska Ukrajinaca u vašu nekretninu ipak će proći neko vrijeme, a još će nešto više vremena proteći do isplate troškova korištenja vaših stambenih jedinica. Nakon sklapanja ugovora, kako je gore opisano, svaki mjesec će vam se kao vlasniku nekretnine isplaćivati troškovi najma prostora i režijski troškovi, a čija visina ovisi o broju osoba koje ste stambeno zbrinuli.
Tako ćete za samca kojeg ste zbrinuli dobiti 50,00 kuna po danu kojeg isti provede u vašoj nekretnini, a ako pak ste pomogli u stambenom zbrinjavanju više osoba, primjerice cijele obitelji, za prvu ćete osobu dobiti iznos od 40,00 kuna po danu, za drugu 30,00 kuna, za treću osobu 20,00 kuna, a za svaku iduću osobu imate pravo na 10,00 kuna po danu.
Pritom je najviši iznos troškova koji možete dobiti za korištenje vaše stambene jedinice 3.600,00 kuna. Nije dovoljno samo da sklopite gore navedeni ugovor da bi vam naknada bila isplaćena, već ćete imati obvezu dostavljati i mjesečne podatke o korištenju vaše stambene jedinice. Konačno, postavlja se pitanje odakle sredstva državi da pomogne izbjeglicama iz Ukrajine, osobito ako se uzme u obzir da dvije godine nakon potresa u Zagrebu i na Baniji još nije obnovljena gotovo niti jedna kuća?
Donesenom je Odlukom predviđeno da će se sredstva za financiranje troškova stanovanja osigurati u Državnom proračunu, u glavi Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja na poziciji Ravnateljstva za robne zalihe, a što je izazvalo negodovanje javnosti.
S obzirom da je riječ o situaciji bez presedana nakon Drugog svjetskog rata, a dosad je već više od četiri milijuna Ukrajinaca napustilo svoju zemlju, reakcija je države ovoga puta bila znatno brža nego pri suočavanju s problemima lokalnog i regionalnog karaktera i pitanje je trebali li ju i ovog puta kritizirati, pa čak i kada nešto napravi brzo i s dobrom namjerom?
Naravno, čitav je proces stambenog zbrinjavanja i ovog puta dobio i svoju pravnu i administrativnu komponentu pa preostaje pričekati hoće li poprilično složeni proces prijave i utvrđivanja uvjeta koji moraju biti zadovoljeni za zbrinjavanje obeshrabriti građane koji su nesebično bili spremni pomoći narodu koji je ostao bez svojih domova.
