Iako je puno ljudi upoznato sa pojmom pučkog pravobranitelja odnosno pravobraniteljice, zasigurno nije svima poznato koji je točno djelokrug rada niti koji utjecaj predmetna institucija ima na zaštitu ljudskih prava i sloboda.
Pučka pravobraniteljica opunomoćenica je Hrvatskog sabora za promicanje i zaštitu ljudskih prava i sloboda te podnosi analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Republici Hrvatskoj- tzv. izvješće u kojem obrazlaže u kojim je predmetima postupala bilo temeljem pritužbi građana ili pak na vlastitu inicijativu.
Budući da pučka pravobraniteljica u svom izvješću za 2023. godinu navodi da su joj se građani najčešće obraćali zbog kršenja prava na zdravlje te je u tom području otvoreno preko 450 novih predmeta, u ovome ćemo se članku pokušati osvrnuti na to s kojim se sve problemima iz navedenog područja naši sugrađani susreću i koji su prijedlozi pučke pravobraniteljice za rješavanje istih.
Iz pritužbi koje je zaprimila pučka pravobraniteljica u 2023. godini jasno je vidljivo da građani sve teže ostvaruju pravo na zdravstvenu zaštitu, postaje sve jasnije da imamo kronični manjak liječnika, da je sustav trom i spor što najteže pada onima kojima je liječnička pomoć hitno potrebna, a o kvaliteti palijativnih usluga kao i brizi za mentalno zdravlje potrebno je napisati puno više od jednog članka.
Ukazuje se da postoji nedostatak timova primarne zdravstvene zaštite, a čak 36% liječnika u istoj je starije od 60 godina, dok ispodprosječni broj zdravstvenih djelatnika i centara za radioterapiju otežava pristup liječenju oboljelih od raka.
Palijativna skrb i dalje se vrlo sporo razvija, a prema podacima bolnica mnogima nedostaje palijativnih postelja u odnosu na potrebe, pa je recimo iz izvješća vidljivo da je unatoč predviđenoj potrebi od 15 postelja Opća županijska bolnica Požega opskrbljena sa točno 0 takvih postelja.
Upravo iz tog razloga pučka pravobraniteljica ponovila je preporuku Ministarstvu zdravstva da ubrza uspostavljanje svih oblika palijativne skrbi na svim razinama zdravstvene zaštite, a Vladi Republike Hrvatske predloženo je da žurno donose Nacionalni program razvoja palijativne skrbi.
Vezano za pitanje metalnog zdravlja pučka pravobraniteljica preporukom broj 11. traži od Ministarstva zdravstva da donese akcijske planove predviđene Strateškim okvirom razvoja mentalnog zdravlja do 2030. godine jer je zaštita mentalnog zdravlja nedovoljno razvijena u zajednici, nedostaje veliki broj psihijatara, nedostatni su smještajni kapaciteti za hospitalizaciju, a da je briga za mentalno zdravlje itekako potrebna najbolje potvrđuje da stopa smrtnosti od samoubojstva u RH premašuje prosjek EU.
Pravobraniteljica se suočila i s pritužbama koje se odnose na učinke izmjena i dopuna Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju koji je stupio na snagu 01. travnja 2023. godine. Za nezaposlene osobe koje nisu prijavljene u evidenciju nezaposlenih HZZ-a uvedena je obveza obveznog pristupanja HZZO-u radi provjere okolnosti na temelju kojim im je utvrđen status, s time da su se prvi puta morali prijaviti do 29. lipnja 2023. godine, a kasnije jednom u tri mjeseca.
Obveznicima su obavijesti slane običnom poštom pa ih mnogi nikada nisu ni primili, a neki ljudi jednostavno obvezu nisu mogli ispoštovati zbog invaliditeta ili lošeg zdravstvenog stanja, a isto tako i zbog lošeg imovinskog stanja. Zbog navedenog je pokrenut i postupak pred Ustavnim sudom te je traženo da se takva obveza osobnog dolaska ukine kao protuustavna jer je veliki broj ljudi zbog navedenog bio odjavljen iz obveznog zdravstvenog osiguranja.
Iz izvješća proizlazi da su i dalje predugačke liste čekanja za dijagnostičke i terapijske postupke pa je ponovljenom preporukom broj 12. zatraženo od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje da u suradnji sa Ministarstvom zdravstva osigura dostupnost točnih podataka na svojim internetskim stranicama o broju dana čekanja u pojedinim zdravstvenim ustanovama za pojedine zdravstvene usluge.
Naravno da se u izvješću spominje i niz drugih specifičnih problema s kojima su se pojedinci susretali te se nadamo da će broj slučajeva kojima će se baviti pravobraniteljica narednih godina iz područja prava na zdravlje biti sve manji, odnosno da će njene preporuke biti uistinu prihvaćene i da će po njima biti pravovremeno postupano. Da stvarno ne bi bilo prekasno.
