Otvorite li bilo koji portal, novine, televizijsku emisiju nedvojbeno ćete se susresti s nizom objava koje govore o još jednoj krađi ili još jednom razbojništvu, i to u vašem gradu, pa i kvartu, a možda ste i sami bili žrtvom nekog kaznenog djela protiv imovine.
To potvrđuju i statistički podatci koji govore da imovinska kaznena djela čine 55,2% općeg kriminaliteta, a postotci rastu svake godine. Provale u ugostiteljske objekte, kioske, dućane, automobile postale su naša svakodnevica, a motivi počinjenja kaznenih djela protiv imovine mogu biti različiti.
Svi na neki način suosjećamo s osobom koja ukrade hranu iz dućana, dok s druge strane, ne pokazujemo previše empatije za okrivljenika koji opljačka banku ili ukrade vrijedan nakit iz zlatare, a svakako osuđujemo počinitelje koji iznova ponavljaju kaznena djela i za koje izgleda niti pravosudni sustav nema nikakvo adekvatno rješenje.
Iako je doneseno niz mjera kojima se nastoji suzbiti imovinski kriminalitet, kazne se iznova povećavaju, a moderna tehnologija i oprema zajedno sa educiranijom radnom snagom svakodnevno naporno radi na suzbijanju imovinskog kriminaliteta, statistika upućuje, da unatoč naporima sustava, imovinski kriminalitet (p)ostaje sve veći problem u Republici Hrvatskoj.
Kaznenim zakonom regulirana su brojna kaznena djela protiv imovine, od svima poznate krađe, razbojništva, utaje, pronevjere, prijevare do iznude, oštećenja tuđe stvari, lihvarskih ugovora, ali i brojnih drugih kaznenih djela, odnosno možemo ih klasificirati na kaznena djela protiv vlasništva i kaznena djela protiv imovinskih prava.
Iako je razvoj tehnologije omogućio pravosudnim organima lakši prolazak počinitelja kaznenih djela, s druge je strane omogućio razvoj novih modaliteta počinjenja kaznenih djela putem društvenih mreža i raznih oglasnika.
Zasigurno ste barem jednom pročitali da je netko naručio određenu stvar putem interneta koja nikada nije stigla na njegovu adresu ili je umjesto naručenog i plaćenog mobitela u kutiji stigla cigla. Vjerojatno ste se i sami smijali naivnim ljudima koji su vjerovali da će im nigerijski princ ostaviti bogatstvo ili ljudima čije su kreditne kartice zlouporabljene jer su s nepoznatim ljudima podijelili pozadinsku stranu kartice, a posljednjih je godina jako veliki broj ljudi ostao bez novaca odlučivši se za trgovanje kriptovalutama.
Ukoliko vam nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno ste u pravu te u svakom slučaju budite sumnjičavi i oprezni ako vam netko obećava sigurnu investiciju, zajamčeni povrat novaca i veliku dobit.
Problem se pojavljuje jer velik broj počinitelja kaznenih djela ostane nepoznat, unatoč činjenici da ukupni koeficijent razriješenosti iznosi 65,2% zasigurno vam to nije bitno ako ste upravo vi žrtva kaznenog djela.
Pregledom statističkih podataka Ministarstva unutarnjih poslova za 2022. godinu lako je zaključiti da su u značajnom porastu krađe iz ugostiteljskih objekata, kao i da je značajno porastao broj maloljetnih počinitelja kaznenih djela, odnosno osoba u dobi od 14 do 18 godina, te iako nevezano na temu, nije naodmet spomenuti da su značajno porasla kaznena djela na štetu djece i obitelji što ponovno upućuje na potrebu da se predvide dodatne mjere radi zaštite dva navedena dobra.
Konačno i najvažnije pitanje je kako se boriti protiv navedenog? Naravno da bi korištenje sofisticirane tehnologije za praćenje i hvatanje počinitelja kaznenih djela zajedno s visokim zatvorskim kaznama bio preslikan sustav SAD-a, a možda bi ipak trebali raditi na prevenciji poput recimo Nizozemaca ili Japanaca.
U Japanu je vrlo niska stopa imovinskog kriminaliteta jer je policija obučena da razvija pozitivne odnose sa svojom zajednicom što omogućuje brzu reakciju na probleme, a tome naravno pridonose visoke kazne i brz sudski postupak.
U svakom slučaju, policija, državno odvjetništvo i sudstvo u Republici Hrvatskoj mora provesti brojne mjere i aktivnosti, uložiti u opremu, informatičku tehnologiju i edukaciju službenika kako bi se kontinuirano poboljšavale preventivne i represivne mjere i kako bi borba protiv imovinskog kriminaliteta bila uspješnija.
