Demografska situacija u Hrvatskoj i dalje pokazuje zabrinjavajuće trendove. Broj živorođene djece nastavlja opadati, pa je tako u 2022. godini zabilježeno 34.027 novorođenih, što je pad od 7,2% u odnosu na 2021. Ovaj negativni trend nastavljen je i 2023., kada je broj živorođenih pao na 32.047. Za usporedbu, početkom 2000-tih Hrvatska je bilježila više od 43.000 novorođene djece godišnje, dok je u 2015. taj broj bio 37.503, a u 2020. već se smanjio na 35.845. Stopa fertiliteta iznosi svega 1,53 djeteta po ženi, što je daleko ispod potrebne razine od 2,1 kako bi se populacija održala.
Unatoč ovim izazovima, pozitivna kretanja vidljiva su u broju sklopljenih brakova. Tijekom 2023. godine zabilježeno je 19.467 brakova, što je povećanje od 1.400 u odnosu na prethodnu godinu, dok je broj razvoda smanjen s 4.808 u 2022. na 4.001. Ipak, demografski problemi dodatno se produbljuju zbog činjenice da žene u Hrvatskoj sve kasnije rađaju prvo dijete, a prosječna starost prvorotkinja sada iznosi 29,5 godina, što je znatno više nego prije nekoliko desetljeća.
Sukob između tradicionalne i moderne obitelji
Hrvatska danas bilježi zabrinjavajući pad broja novorođene djece, s rekordno niskih 32.047 rođenih u 2023. godini, a taj trend posljedica je dugog niza društvenih, ekonomskih i kulturnih čimbenika. Dok je članstvo u Europskoj uniji donijelo niz mogućnosti, poput veće mobilnosti i dostupnosti međunarodnog tržišta rada, također je promijenilo vrijednosti i prioritete kod mladih ljudi, osobito kada je riječ o obiteljskom životu.
Tradicionalna obitelj, često prisutna u ruralnim dijelovima Hrvatske, temelji se na načelima kolektivizma, gdje obitelj služi kao temeljna jedinica društva. Brojno potomstvo u takvom kontekstu smatralo se simbolom stabilnosti i socijalnog kapitala, a obiteljske veze bile su u središtu društvenog života. Obitelji s više djece bile su prisutnije u konzervativnijim zajednicama, gdje je naglasak stavljen na očuvanje nasljeđa i uzajamnu podršku među generacijama. No, s prelaskom na tržišno gospodarstvo i sve bržim tempom modernizacije, tradicionalne obiteljske vrijednosti često su u koliziji s modernim idealima koji promiču individualizam i profesionalno postignuće.
Moderne obitelji, s druge strane, sve više usvajaju zapadnjačke obrasce ponašanja koji ističu osobne ambicije i profesionalni razvoj. Mladi parovi sve češće odgađaju roditeljstvo, fokusirajući se na karijeru, financijsku sigurnost i osobni rast. Mobilnost, društvene mreže i dostupnost međunarodnog obrazovanja omogućuju mladima da razmišljaju globalno, ali ih i potiču na veći oprez prema obiteljskim obvezama, koje mogu percipirati kao prepreku za ostvarenje osobnih ciljeva. Ovaj novi oblik obitelji često se oslanja na manji broj djece, a ponekad i na odgodu ili čak odustajanje od roditeljstva, što se reflektira i na opće demografske pokazatelje.
Financijski izazovi, posebice u društvu koje nema sustavne poticaje za obitelji s više djece, značajno utječu na odluke mladih ljudi. Visoki troškovi obrazovanja, zdravstva i komunalnih usluga veliki su teret za obitelji koje se odlučuju imati više djece. Povećani životni troškovi i sve zahtjevnije tržište rada stavljaju mnoge obitelji u poziciju gdje moraju birati između proširenja obitelji i održavanja stabilnog životnog standarda. Obitelji s više djece često nailaze i na društvene predrasude, a nerijetko ih se i stigmatizira zbog ekonomskih poteškoća koje ih prate. Ovo dodatno opterećenje stvara izazove za mlade parove koji bi inače možda poželjeli imati veću obitelj, ali se suočavaju s pitanjem kako financirati odgoj i obrazovanje za sve svoje potomke.
Društvene i državne politike također igraju ključnu ulogu u oblikovanju obiteljskih odluka. Premda postoje određeni poticaji za roditelje, kao što su porezne olakšice i potpora za roditeljstvo, oni često nisu dovoljni da bi omogućili stabilnost obiteljima s više djece. U usporedbi s drugim zemljama, poput Švedske ili Irske, gdje su implementirane mjere kao što su subvencionirano obrazovanje i financijska podrška za obitelji, hrvatske politike još uvijek nedovoljno odgovaraju na demografske izazove.
Ekonomski izazovi tradicionalnih obitelji
Za tradicionalne bračne parove koji se odlučuju za veće obitelji, ekonomski pritisci predstavljaju glavni izazov koji uvelike oblikuje njihov svakodnevni život i dugoročne odluke. U Hrvatskoj, gdje troškovi života kontinuirano rastu, proširenje obitelji s trećim ili četvrtim djetetom često rezultira značajnim povećanjem mjesečnih izdataka. Povećani troškovi osnovnih usluga poput vode, struje, komunalija te ostalih javnih usluga proporcionalno rastu s brojem članova obitelji. Paušali koji se obračunavaju prema broju članova obitelji dodatno opterećuju proračun obitelji, čineći financijsku situaciju još zahtjevnijom.
Umjesto da proširenje obitelji predstavlja simbol napretka i životne sreće, za mnoge obitelji to postaje izvor sve većih financijskih opterećenja. Mnogi roditelji s više djece suočavaju se s konstantnim brigama oko budućnosti i održavanja osnovnog životnog standarda.
U današnjem društvu, gdje obrazovanje igra ključnu ulogu u postizanju osobnog i profesionalnog uspjeha, postavlja se i pitanje kako financijski podržati školovanje troje, četvero ili petero djece. Troškovi obrazovanja, od osnovnog školovanja pa sve do visokog obrazovanja, postaju sve veći, a studiranje je financijski zahtjevno i za manje obitelji. S obzirom na te izazove, obitelji s više djece često se suočavaju s dodatnim pritiscima – kako osigurati da svako dijete dobije priliku za kvalitetno obrazovanje, koje je ključno za njihovu budućnost?
Pitanje obrazovanja često prati društveni pritisak i optužba da rađaju "sirotinju", što proizlazi iz stereotipa da se obitelji s više djece suočavaju s ekonomskim poteškoćama koje im onemogućuju osiguravanje kvalitetnog obrazovanja za svu djecu. Bez tog ključnog resursa, budućnost njihove djece može izgledati nesigurno i ograničeno, što dodatno povećava osjećaj društvene nepravde.
Ovi ekonomski izazovi zahtijevaju sustavnu podršku društva i države. Potrebno je razmotriti implementaciju konkretnih mjera poput financijskih olakšica, socijalnih poticaja i podrške u obrazovanju koje će omogućiti da tradicionalne obitelji ne budu izložene samo dodatnim poteškoćama, već i da dobiju priznanje i pomoć koja odgovara njihovom doprinosu društvu. Takve mjere ne bi bile samo korist za pojedine obitelji, već i za demografsku i gospodarsku stabilnost cijele zemlje.
Hrvatska na raskrižju: tradicionalne i moderne obiteljske vrijednosti
S povećanim kontaktima s globaliziranim svijetom, dio stanovništva usvaja nove životne stilove i moderne vrijednosti. Za njih, prioriteti su često individualna sloboda, karijera i materijalni uspjeh, dok se tradicionalni obiteljski život s više djece sve više percipira kao ekonomski i osobni teret.
Ovaj sukob vrijednosti manifestira se kroz društvenu polarizaciju, gdje se tradicionalne obitelji sve češće osjećaju marginalizirano i zanemareno. Njihov životni izbor da imaju više djece često se ne doživljava kao društveni doprinos, već kao odstupanje od modernih normi. Djeca iz ovih tradicionalnih obitelji predstavljaju buduće nositelje demografskog, gospodarskog i društvenog napretka Hrvatske. Međutim, bez konkretnih mjera podrške, poput financijskih poticaja, olakšica za obrazovanje i socijalne zaštite, obitelji koje se odlučuju za više djece riskiraju postati žrtve sustava koji ih ne podržava. Država i društvo moraju prepoznati važnost ovih obitelji i stvoriti politike koje će im osigurati dostojanstvene uvjete života.
Hrvatska, koja se suočava s demografskim izazovima i iseljavanjem mladih, ne može si priuštiti ignoriranje ovih obitelji. Njihov doprinos društvu nije samo stvar osobne žrtve, već i ulaganje u budućnost nacije. Djeca iz ovih obitelji mogu biti ključni faktor u rješavanju demografskih problema i osiguravanju dugoročne održivosti hrvatskog društva.
Potreba za balansom između tradicije i modernosti
Sukob između tradicionalnih i modernih obitelji odražava dublje društvene promjene koje su nastale kao rezultat globalizacije i modernizacije. I dok moderni stil života donosi mnoge prednosti i nove mogućnosti, ne smijemo zanemariti vrijednosti i doprinose koje tradicionalne obitelji donose. Potrebno je pronaći ravnotežu između tih dviju perspektiva, te osigurati da svi građani – bez obzira na broj djece ili stil života – imaju podršku i prilike za uspjeh u suvremenom hrvatskom društvu.
Time ćemo stvoriti društvo u kojem tradicionalne vrijednosti mogu koegzistirati s modernim životnim stilovima, a obitelji koje se odluče na više djece neće biti ostavljene na marginama, već će biti priznat njihov doprinos budućnosti Hrvatske.
Uloga žene u oblikovanju suvremene obitelji
Uloga žene u oblikovanju suvremene obitelji evoluirala je značajno pod utjecajem društvenih i ekonomskih promjena, no to je otvorilo niz izazova koji direktno utječu na odluku žena da rađaju više djece. U suvremenom društvu, žena nije više isključivo supruga, majka i domaćica, već i profesionalno angažirana osoba na tržištu rada. Unatoč postizanju ravnopravnosti u obrazovanju i zaposlenju, žene i dalje snose većinu tereta obiteljskih obaveza, što uključuje brigu o djeci, kućanske poslove i nevidljivi neplaćeni rad, uz istovremeno balansiranje profesionalnih karijera.
Jedan od ključnih faktora koji utječe na odluku žena da odgode majčinstvo ili se odluče za manje djece jest financijska nesigurnost i nedostatak pravih dugoročnih poticaja.
Današnje žene rađaju kasnije, najčešće između 30. i 34. godine, jer prvo žele postići određenu financijsku stabilnost i ostvariti karijeru. Ovaj trend značajno je potaknut modernim društvenim normama koje promoviraju obrazovanje i profesionalni razvoj prije nego što se posveti obiteljskom životu.
Istodobno, uloga majke i dalje ostaje središnji stup u podizanju djece, što često znači preopterećenje žene – povratak iz plaćenog posla u obiteljske obaveze, koje uključuju kuhanje, čišćenje, odgoj i brigu o djeci.
Rodne uloge unutar obitelji također se mijenjaju, no i dalje postoji značajna neravnoteža u podjeli kućanskih poslova. Iako se danas od muškaraca očekuje veći angažman u obiteljskom životu, istraživanja pokazuju da očevi u prosjeku provode manje vremena s djecom u aktivnostima poput hranjenja, igranja i brige o svakodnevnim potrebama u usporedbi s majkama. Ova situacija dodatno otežava ženama donošenje odluke o proširenju obitelji jer im je potrebna podrška partnera, kako bi se smanjio pritisak i omogućila kvalitetnija ravnoteža između privatnog i poslovnog života.
Nedostatak sustavne podrške mladim obiteljima i odgovarajućih poticaja za majke koje žele imati više djece također igra ključnu ulogu. Mnoge žene odgađaju majčinstvo jer se ne osjećaju sigurno u vezi s dugoročnim ekonomskim i društvenim uvjetima koji bi im omogućili stabilan život za njih i njihovu djecu.
Hrvatska, nažalost, još uvijek ne nudi dovoljne mjere koje bi mladim roditeljima pružile sigurnost – od pristupačnog sustava vrtića, obrazovanja, stambenih rješenja, do podrške u balansiranju poslovnih i obiteljskih obaveza. Ovo kašnjenje u poduzimanju nužnih demografskih mjera izravno se odražava na ključne društvene sustave – mirovinski, zdravstveni, obrazovni, pa čak i na tržište rada.
Ako se ove politike uskoro ne promijene, budućnost Hrvatske suočit će se s ozbiljnim demografskim problemima, uključujući smanjenje radno sposobnog stanovništva i pritisak na javne sustave koji su već sada pod opterećenjem. Žene se danas teže odlučuju na majčinstvo, pogotovo na veći broj djece, zbog kombinacije financijskih nesigurnosti, karijernih prioriteta, neravnomjerne podjele obaveza unutar obitelji i nedostatka sveobuhvatne društvene podrške. Dokle god se ne uvedu učinkovite mjere koje osiguravaju dugoročnu stabilnost za žene i njihove obitelji, demografski izazovi s kojima se Hrvatska suočava nastavit će se produbljivati.
