Zasigurno ste se i sami susreli s pojmovima zadužnica i bjanko zadužnica koje predstavljaju instrumente osiguranja novčanih tražbina u pravnom sustavu naše države, ali vjerojatno niste svjesni da temeljem takvih isprava vjerovnik može provesti ne samo prisilnu naplatu putem Financijske agencije, već se putem takve isprave može pokrenuti i ovršni postupak na pokretninama, nekretninama i pravima dužnika.
Stoga dužnik treba biti vrlo oprezan prilikom donošenja odluke hoće li kao instrument osiguranja vjerovnikove tražbine izdati upravo zadužnicu ili bjanko zadužnicu, naravno, pod pretpostavkom da to nije preduvjet ostvarivanja određenih prava- poput prava na ostvarivanje potpora za samozapošljavanje HZZ-a ili provedbe projekata financiranih iz EU fondova kada dužnik nema slobodu izbora.
Kod bjanko zadužnice stvar je utoliko drugačija u odnosu na zadužnicu jer dužnik daje suglasnost da se radi naplate unaprijed neodređenog iznosa (koji će naknadno biti upisan) zaplijene svi njegovi računi kod banaka kao i da se nakon takve zapljene isplate direktno na račun vjerovnika koji je upisan na bjanko zadužnici. U slučajevima bjanko zadužnice ne mora se točno naznačiti niti vjerovnik prilikom njenog izdavanja, nego isti može biti naknadno dopisan isto kao i iznos potraživanja prema dužniku.
Bjanko zadužnica ispunjena točno i potpuno ima učinak rješenja o ovrsi te vjerovnik ne treba pokretati nikakav sudski spor da bi dokazao odakle proizlazi njegovo potraživanje prema dužniku, već je dovoljno da upiše iznos koji ne smije biti viši od iznosa za koji mu je dužnik dao suglasnost kada je potvrđivao istu kod javnog bilježnika.
U istoj se situaciji nalazi i jamac platac koji za dug glavnog dužnika odgovara jednako kao i on jer jamac platac potpisuje izjavu koja je potpuno identična izjavi dužnika, a isto tako se nalazi u riziku da se i na drugim njegovim predmetima - pokretninama, nekretninama zatraži naplate dužnikova duga.
Naravno, jamac platac predstavlja vjerovniku dodatnu sigurnost da će mu potraživanje od glavnog dužnika biti namireno, ali jamac platac mora znatno opreznije pristupiti ovom riziku jer bi se mogao naći u situaciji da isplaćuje dug koji uopće nije njegov.
Bjanko zadužnice se mogu izdati na iznose do 1.000,00 eura, do 2.000,00 eura, do 10.000,00 eura, do 20.000,00 eura, do 75.000,00 eura i do 150.000,00 eura, što laički rečeno znači da ukoliko dužnik izda zadužnicu na iznos do 1.000,00 eura vjerovnik maksimalno od njega može potraživati iznos od 1.000,00 eura, ali naravno i bilo koji manji iznos, primjerice 800,00 eura.
Sve zadužnice i bjanko zadužnice koje se izdaju moraju se upisati u Registar zadužnica i bjanko zadužnice, koji predstavlja elektroničku bazu podataka, koji vodi Financijska agencija i služi isključivo njima za provjeru istinitosti iste, odnosno podatci koji se unose unutra su povjerljivi i nisu svima javno dostupni.
Konačno, ako ste nedugo tražili potporu za samozapošljavanje od HZZ-a, imali ste se priliku susresti sa zahtjevom da izdate bjanko zadužnicu, obzirom da ta obveza proizlazi iz Ugovora o dodjeli potpore kojeg potpisujete. Na taj se način HZZ osigurava, odnosno isti ima mogućnost po svojoj vlastitoj ocjeni tražiti namirenje bilo kojeg potraživanja koje bi proizlazilo iz sklopljenog ugovora, a osobito ako bi prouzročili kakvu štetu, stekli nešto bez osnove, odnosno ako bi nenamjenski trošili dobivena sredstva ili u drugim sličnim situacijama.
Ukoliko se nalazite u situaciji da morate izdati zadužnicu ili bjanko zadužnicu, prikupite sve bitne informacije iz Ovršnog zakona, Pravilnika o obliku i sadržaju bjanko zadužnice kao i na stranicama Ministarstva pravosuđa i uprave kako bi upoznali ovaj pravni institut.
