Žustro je bilo, a na trenutke čak i nelagodno, kažu oni koji su bili na prošlotjednoj tribini Srijeda u Muzeju. Kako i ne bi kad se raspravljalo o korištenju kompleksa varaždinskoga Staroga grada, temi koja već neko vrijeme izaziva kontroverze, odnosno oprečna stajališta, koja su ovaj put dodatno naglašena osebujnim istupom (nekih) sudionika...
Rasprava Stari grad – kulisa i/ili kulturno jako je dobro naslovljena. Naime, grubo govoreći, najpoznatiju varaždinsku kulturno-povijesnu cjelinu dio sudionika vidi i kao kulturno dobro i kako „kulisu“, dio samo kao “kulisu”, a treći – vjerojatno većina nazočnih u GMV-u - samo kao kulturno dobro, koje ne bi se smjelo koristi gotovo za ništa izuzev valjda za razglednice i sl. Potonji su se osobito okomili na „sadržaje dvojbenoga karaktera“ oko Staroga grada, pri čemu je najviše bilo riječi o Adventu u Varaždinu, odnosno „Ledenoj čaroliji“.
Protivnici premještanja adventskih događanja s Kapucinskog trga doživjeli su gotovo kao svetogrđe samu najavu postavljanja klizališta i kućica uz starogradske bedeme, a nakon što je Advent završio dali su si truda da ovjekovječe argumente za svoj stav. A koji su to? Gotovo ništa drugo izuzev - uništene trave. Zbog toga se govorilo o devastaciji, uništenju i sl., pa se i pišu pjesme, prijava...
Naravno, treba obnoviti travnjak, kao i odabrati neke primjerenije elemente za idući Advent. No, što reći za zahtjeve da se uz Stari grad više ne postavlja klizalište, prozirne kupole pa čak ni drvene kućice, dok istovremeno drugi itekako dovode sadržaje u svoje kulturno-povijesne cjeline? Dosta primjera za to čulo se na tribini. Možda valja dodati da su u glavnom gradu Slovenije, primjerice, kućice s ugostiteljskom ponudom za Advent ne samo uz Ljubljanicu, nego i u tvrđavi. Dakle, ne kraj nje, nego u njoj!
Međutim, još bolji primjer je Zagrebu. Naime, tamošnji Advent održava se i na Strossmayerovom i Tomislavovom trgu te na Zrinjevcu. U tom prostoru, koji je pod posebnom zaštitom, krajem svake godine postavlja se puno veće klizalište nego uz varaždinski Stari grad, tamo je puno više kućica pa čak i prozirnih kupola. No, nitko ne prigovara, ne zove inspekciju, već svi govore kako Zagreb živi.
A kome i zašto smeta da Varaždin živne, osobito njegovi središnji trgovi i ulice? One neće oživjeti same od sebe, već samo ukoliko bude sadržaja, kao što su Advent i Špancirfest. Ili neke najmene. Kulturna i druga dobra treba paziti, ali i stavljati u funkciju. Povijesne jezgre ne bi smjele postati “muzeji” tek za razgledavanje, nego mjesto života ljudi koji poštuju i ne uništavaju baštinu, ali je i koriste. Jer bez ljudi ništa nema smisla.
