Kad je Grad Bjelovar, kao prva i zasada tek treća jedinica lokalne samouprave lani otvorio svoje poslovanje javnosti time što je stavio na Internet sve račune iz proračuna, to nije prošlo nezapaženo. No, nažalost, uglavnom u medijima, ali ne i tamo gdje bi uistinu trebalo. Sada je jasno i zašto.
Doduše, bjelovarski je gradonačelnik Dario Hrebak pozvan na Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije da zorno pokaže što se može kad se hoće članovima ministarstava, prvenstveno Ministarstva uprave. Na upit hoće li se dati preporuke svim državnim tijelima, gradovima i općinama da po uzoru na Bjelovar stavljaju račune na Internet, a možda u tom smislu promijene i zakoni, od dužnosnika je dobiven odgovor da za to nema potrebe jer je to već predviđeno u Akcijskom planu provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
Međutim, to se ne može naći u tom, niti bilo kojem drugom dokumentu. Ali se zato upravo na sjednici Nacionalnog vijeća doznalo da radnu skupinu za izmjene ili izradu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa vodi Josipa Rimac, državna tajnica u Ministarstvu uprave, koja nije htjela otkriti podatke o svom imovnom stanju, odnosno protiv koje je pokrenut postupak zbog nesrazmjera prikazane i stvarne imovine!?
Zašto nema političke volje za ozbiljno otvaranje javnosti, što je najbolje jamstvo da neće biti korupcije i nepravilnog trošenja novca ili barem manje, postalo je jasno dan uoči Dana državnosti, kada je uhićeno više osoba, među kojima i dobro pozicionirane u ministarstvima na čelu s Josipom Rimac. Ukratko, osumnjičena je da bi pojedinim poduzetnicima pogodovala kod gradnje vjetroelektrana i dobivanja poticaja za proizvodnju struje, ali i u poljoprivredi i gospodarstvu, pa čak i da je utjecala na izmjenu Uredbe o zakupu šumskog zemljišta u što je bio uključen i - dekan!
Nakon uhićenja državne tajnice i ostalih, predsjednik Vlade Andrej Plenković rekao je da je politika njegove Vlade i njega osobno, odnosno politika Hrvatske demokratske zajednice „stalna, kontinuirana i beskompromisna borba protiv korupcije, a ukoliko se u ovim istragama pokaže da je netko učinio neko kazneno djelo za to treba odgovarati, bez obzira na ime i prezime i bez obzira na stranačku pripadnost“.
Sudeći po uhićenjima, to je uistinu tako. Međutim, ostalo je otvoreno pitanje kako se moglo dogoditi da su, usprkos stalnoj borbi protiv korupcije, ministarstva puna osoba koje ne prijavljuju imovinu kako bi trebalo pa čak i da budu uhićeni zbog sumnji na korupciju. Takvo što se više ne smije dogoditi, žele li se nastojanjima dati vjerodostojnost.
