Politička nestabilnost i neriješena pitanja mogla bi zakočiti privatne investicije i apsorpciju europskih fondova, upozorio je prošli tjedan europski povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici govoreći o rizicima kod procjene hrvatskog gospodarstva.
Od svih tih rizika, među kojima je naveo i pad Agrokora te gužve na granici, politička stabilnost zacijelo je najvažnija. Naime, kad nema političke stabilnosti, jasne većine, onda se ne rješavaju problemi niti se radi na razvoju, već se vrijeme troši na prepucavanja tko ima ili nema većinu, zašto je nema i sl. Stvara se ozračje konstantnog (pred)izbornog nadmudrivanja i poslijeizbornog dogovaranja u kojem je rad na konkretnim stvarima u drugom planu, kao što se to lijepo sada vidi u Saboru.
Odgovornost za političku stabilnost zemlje u demokratskim društvima, međutim, ne leži samo na zastupnicima, vijećnicima i drugim političarima, nego najviše građanima, posebno u vrijeme izbora. Građani na izborima odlučuju hoće li se stvoriti većina koja će htjeti i znati raditi, hoće li to biti jasne političke opcije spremne na rad i dogovor ili puno manjih među kojima su i one koje to odbijaju, ucjenjuju ili na drugi načine ne djeluju konstruktivno.
Izašli ili ne, građani odlučuju tko će voditi njihove općine, gradove i županije; hoće li vlast pripasti uspješnima i dokazanima, ili demagozima koji obećavaju , ali ništa ili vrlo malo rade; kandidatima koji poštuju zakone ili ih ne poštuju...
Varaždin je među onim sredinama u Varaždinskoj županiji kojoj i nakon izbora najviše prijeti nestabilnost, ako ne i najviše. Broj lista i kandidata je uistinu velik, a vremena za promišljanje vrlo je malo. Naravno, svatko od kandidata ima neku prednost, ali i mane pa treba dobro odvagnuti.
Usprkos svemu, puno je lakše odvagnuti kod kandidata za gradonačelnika, ali problem su kandidati za vijećnike kojih je više od 300! Jesu li svi sposobni i pošteni, voljni raditi za opće, a ne (samo) privatno dobro, ključno je pitanje na koje se i do sada teško nalazio odgovor, što najbolje govori da su na listama (opet) i oni koji, primjerice, imaju imovinu nerazmjernu legalnim primanjima, bez obzira što su radili u nizu tvrtki i imaju dobar dodatni posao...
Da bi se moglo zaključiti tko uistinu želi vlast, nužna je dulja kampanja, ali i mijenjati izborno zakonodavstvo. Možda ne radikalno na način da se (grado)načelnik bira natječajem, ali treba omogućiti da građani biraju ljude, a ne liste probranih. Za promjene zakona, međutim, vremena nema jer izbori su tu. Stoga da bi pomogle da se dodatno razbistri “ponuda” kandidata, Varaždinske su vijesti priredile sučeljavanje kandidata za varaždinskoga gradonačelnika i njihovih zamjenika u kinu Gaj. Jer, Varaždin ne smije pogriješiti!
