- Vjerujem da će 300.000 ljudi, koji zbog zdravstvene skrbi gravitiraju prema Varaždinu, sad biti u poziciji dobiti bolju i kvalitetniju uslugu. Ukupna naša ulaganja u zdravstvu na području Varaždinske županije su 142 milijuna eura - naglasio je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković tijekom prošlotjednog svečanog otvaranja 45 milijuna eura vrijednog Centralnog operacijskog bloka OB Varaždin, koji je sada natkrivenim mostovima povezan sa starim objektima.
Otvorenje u Varaždinu nekako se poklopilo s najavama prema kojima Osijek dobiva novu bolnicu za oko 850 milijuna eura, a nakon što se desetljećima prilagođavao starim bolničkim zgradama. Ista zemlja, dva oprečna pristupa. Dok jedni dograđuju i nastavljaju paviljonski model organizacije zdravstva, nove bolnice dobiva Osijek, kao i Šibenik za oko 300 milijuna eura, a Pula je već dobila.
Odluku o izgradnji novog bolničkog kompleksa ili dogradnji postojećih kapaciteta donosi Ministarstvo zdravstva na temelju stručnih i analitičkih podloga. Pri tome se razmatraju, kako su nam pojasnili, zdravstvene potrebe stanovništva, tehničko i funkcionalno stanje postojeće infrastrukture, prostorne mogućnosti, dostupnost i struktura izvora financiranja te strateški prioriteti zdravstva.
- Svaki projekt prolazi analizu izvedivosti i procjene opravdanosti ulaganja, kojom se utvrđuje optimalno rješenje za sredinu, vodeći računa o dugoročnoj održivosti, učinkovitosti i financijskoj odgovornosti, vele u Ministarstvu.
Šteta je da analize izvedivosti i procjene opravdanosti ulaganja u Varaždinu nisu javno predstavljene kada je za to bilo vrijeme, dakle, kad se pripremao projekt centralnog operacijskog bloka OBV. Dakle, kad je varaždinski župan bio Radimir Čačić, kojeg je upravo zbog toga spomenuo i Plenković. Lijepa je to gesta koja bi trebala poslužiti za primjer drugima, posebno onima koji prečesto pribjegavaju agresivnoj retorici bez ikakve potrebe, stvarajući ozračje svađa i sukoba, umjesto suradnje i izgradnje društva s jakim institucijama i gospodarstvom koje će zadržati ljude te ih vratiti kako bi kao društvo opstali. To ozbiljno ugrožavaju ne samo jalove polemike, već i sustavno uhljebljivanje. Ili, kako je to upozorio jedan znalac, osigurava se glasačka mašinerija protiv reformi, a opstanak sustava postaje važniji od opstanka naroda.
- Društva koja napreduju su ona koja stvaraju jednake uvjete i dopuštaju da talent, ma gdje se nalazio, dođe do izražaja, poručuje James A. Robinson, suautor knjige “Zašto nacije propadaju” i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, upozoravajući na klijentelizam i korupciju te izostanak inovacije kao ključne izazove našeg društva koje napreduje, ali ne dovoljno ni jednako.
