U demokratskim i pravno uređenim zemljama, kakva bi trebala biti i naša, istražni zatvor, odnosno ranije pritvor, smatra se krajnjom mjerom kojoj se pribjegava samo radi osiguranja nazočnost okrivljenika u kaznenom postupku i/ili „nekontaminiranja“ tijeka istrage, budući da je to najteži oblik zakonskog zadiranja u temeljno ljudsko pravo na slobodu.
Naime, sloboda se oduzima nedužnoj osobi jer je svatko nedužan, dok mu se ne dokaže krivnja. U Ustavu stoji da je sloboda nepovrediva pa da se nikome ne smije oduzeti i ograničiti, osim prema zakonu, a o čemu odlučuje sud.
Ova mogućnost oduzimanja slobode nikada ne smije niti u primisli predstavljati supstitut za eventualnu buduću krivnju, upozoravaju pravni stručnjaci, dodajući da se zbog zadiranja u temeljna ljudska prava istražni zatvor mora svesti na najkraće nužno razdoblje.
A kako je u praksi? Reklo bi se - dvojako.
Naime, čini se sve ovisi od slučaja do slučaja, o tome tko su tužitelji, a tko suci, a posebice osumnjičenici i njihovi branitelji… Zoran primjer za to je slučaj Agrokor, koji i dalje potresa našu zemlju i izaziva zebnju, osobito kod vjerovnika. Naime, prije mjesec dana izdan je nalog za pritvaranje desetak osumnjičenih menadžera Agrokora.
No, iako tužitelji sumnjaju da su zamračili više od milijarde kuna, sudac istrage sve privedene je pustio iz istražnog zatvora u kojem su bili manje od jednog dana, a to je nakon žalbe potvrdilo i nadležno vijeće, navodeći da nisu dovoljno određene okolnosti koje bi ukazivale na opasnost utjecaja na svjedoke.
Koliko god neki se čudili ili negodovali zbog takve odluke, činio se da je na mjestu s obzirom da su na svjedoke moglo utjecati ako ne godinama, onda barem mjesecima kada se valjala afera. Pa zašto onda (tek) sada menadžere pritvarati, osim ako zbog predstave pred javnošću, kakve smo nebrojeno puta gledali, osobito u vrijeme pristupanja EU?
S puno manje pozornosti gotovo istovremeno u Varaždinu traje mučan slučaj, koji također otvara dvojbe oko istražnog zatvora, ali na suprotan način. Naime, riječ je o tragičnim i nerazjašnjenim događanjima na Dravi nakon kojih je preminuo mladić, dok je zbog sumnje da je za to kriva bivša djevojka završila u istražnom zatvoru.
Iako je u njemu više od pet mjeseci, prošli tjedan joj je opet produljen za još mjesec dana. Kao osnova za to navodi se čl. 123. st.1. t.3. ZKP/08, odnosno jer “osobite okolnosti upućuju na opasnost da će ponoviti kazneno djelo ili će dovršiti pokušano djelo ili će počiniti teže kazneno djelo za koje je prema zakonu moguće izreći kaznu zatvora od pet godina ili težu kaznu, kojim prijeti”.
Budući da nije poznato detaljno objašnjenje, dvojbeno je li sud u ovom slučaju opravdano izašao u susret prijedlogu tužitelja.
Štoviše, stvara se dojam, opravdano ili ne, da pritvor postaje kazna i prije suđenja, koje bi moglo donijeti iznenađenja, pa i obrat, odnosno novo svjetlo na slučaj u vezi kojeg su društvene mreže, prije svega FB, ali i neki portali, stvorili ozračje linča, prenoseći izjave dubioznih likova …
