Naravno da nije dobro kad se ne donese proračun, bilo općina, gradova ili države. U Varaždinu će zbog toga trebat pričekati neke stvari.
Odgovornost za to, međutim, ne snosi oporba, već vladajući, iako je tu teško reći tko je tko nakon unutarstranačkih razračunavanja zbog kojih je Goran Habuš ostao sam na čelu grada tek s najbližim suradnicima.
A to što nije oko sebe okupio dovoljan broj kvalitetnih suradnika koji bi nosili projekte, posebice dovoljan broj vijećnika, ključan je razlog pada proračuna.
Većina u Gradskom vijeću godinama se osipala, a ništa se nije poduzimalo.
Umjesto da se javno okupi nova većina, lovilo se u mutnom…
Tako se, primjerice, izbjegavalo raščišćavanje odnosa s HSLSom. Naime, vijećnici te stranke glasovali su često protiv odluka koje je predlagao gradonačelnik, iako su u Gradsko vijeće ušli s „njegove“ koalicije liste!?
A za tu šizofrenu situaciju postojao je jednostavan lijek: ili pozvati HSLS da dovede u red svoje vijećnike te ih isključiti iz stranke, ako će i dalje po svome, ili je trebalo s HSLS-om suradnju sa svim posljedicama koje iz toga slijede, uključujući zamjenu njegovog kadra na mjestima gdje nije bilo rezultata.
To je trebalo napraviti čak i po cijenu izvanrednih izbora, kao što je to napravljeno u Cestici. A kad neke osnovne stvari nisu posložene, kao što je većina u Gradskom vijeću ili odnosi među partnerskim strankama, onda se ne može ništa ozbiljno napraviti. Ne samo osmisliti i provesti velike projekte, nego čak ni pravodobno sazvati sjednicu s proračunom.
S tim se, priznaju i sami, predugo oklijevalo, pa se došlo u vremenski tjesnac. Za velike je projekte već bilo prekasno. Uostalom, tko iole vrijedne projekte stavlja u planove pet mjeseci prije izbora? Tada se oni završavaju. Predugo se u Gradu Varaždinu bavilo prošlošću, iscrpljivao stvarima, poput bala, koje su trebale odrađivati vlastite ili vanjske stručne službe.
Zbog toga se malo toga vrijednog radilo u javnom sektoru, osobito na području EU fondova iz kojih je, primjerice, Karlovac napravio veliki akvarij, Šibenik obnovio niz znamenitosti, kao i Senj, pa i Virovitica. U tome što je pao proračun, međutim, ima i nešto dobrog.
Tako se sada kao rijeko kada ranije povela rasprava o tome što je uopće sadržavao, odnosno otvorila pitanja je li predloženo vrijedno javnog novca. Recimo, zašto bi se za bivšu RK Varteks iz gradske blagajne dalo više novca nego što je privatni investitor dao za bivšu RK Vama koja je višekratno veća, doduše, i u nešto lošijem stanju? Ili za- što se baš za niti jednu gradsku investiciju ne uspijeva osigurati novac iz EU?
Šteta što je proračun trebao past pa da se o ovome progovori. Takvu raspravu neki su gradovi otvorili u studenom, pa i ranije.
Sada kada je proračun palo, malo je ili nimalo koristi od nabrajanja što će (za)stati.
