Dok neki tvrde da su prolongiranja rokova završetka čišćenja jezera Trakošćan posljedica odabira izvođača, koji nema dostatnu tehniku, drugi tvrde da je uzrok zapravo projektna dokumentacija na temelju koje je raspisan natječaj za taj zahtjevan posao, kojem se olako prišlo. No, je li tako, odnosno tko je kriv što rokovi prolaze, a čišćenje se ne završava pa umjesto jezera gledamo isušeno dno?
Vodnogospodarski odjel za Muru i gornju Dravu Hrvatskih voda još je 2018. pokrenuo izradu projektne dokumentacije za čišćenje jezera, koje sa zaštićenom park šumom na oko 0,83 km kvadratnih. Ukazujući da je geodetsko-hidrografskim snimanjem dna jezera 2010. utvrđeno da je potrebno ukloniti oko 135.000 m3 sedimenta, zagrebački Geokon je 2020. procijenio da je u međuvremenu to naraslo na 238.000 kubika.
- Očekivana dubina sedimenta je nešto manja na uzvodnom dijelu jezera (1,9 m), dok u nizvodnom dijelu jezera prije brane debljina sedimenta je do 2,7 m (prosječno 2,5 m). I dubina vode varira od dva do 3,2 metra, navodi Geokon. Stvarna količina nataloženog sedimenta, kako su naglasili, moći će se odrediti nakon ispuštanja vode iz jezera, za što će trebati 2,5 dana, odnosno nakon početka radova za koji su predložili metodu čišćenja suhozemnom mehanizacijom jer je najučinkovitija i najpraktičnija.
Za čišćenje se predviđala jedna građevinska sezona, a kasnije 12 mjeseci. Krenulo se u studenom 2021., a sve je trebalo završiti u travnju prošle godine. Ali nije. Nije ni u travnju ove, kao ni u svibnju. Neki to vide kao posljedicu “iznenađujuće količine mulja”, drugi kiše...
Ma što bilo, Hrvatske vode snose nedvojbeno odgovornost. Naime, one se stajale i iza odabira izrađivača projektne dokumentacije, kao i iza odabira izvođača čišćenja, koje je bilo osebujno. Taj posao prvo je dobila zagrebačka Vodoprivreda u rujnu 2020., ali je tu odluku poništio DKOM, i to temeljem žalbe Bagerkopa Roberto na prenisku cijenu izgradnje pristupnih cesta. Upravo je ta tvrtka odabrana na kraju ponovljenog postupka u studenom 2020., što je ponukalo Vodoprivredu na žalbu, koju je DKOM odbio.
No, Vodoprivreda pokreće upravni spor, ukazujući da je Bagerkop u ponovljenom postupku dao cijene niže od 55 do 85 posto u odnosu na prosječne cijene drugih ponuditelja. Visoki upravni sud 18. ožujka 2021. presuđuje u korist zagrebačkog poduzeća, a presuda u DKOM stiže 25. ožujka 2021. Međutim, dva dana ranije, 23. ožujka 2021., premijer Andrej Plenković uručuje 14,6 milijuna kuna vrijedan ugovor za čišćenje jezera Bagerkopu Roberto s kojim je ugovor potpisao, uz ostale, i direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković.
