Kako radi državno odvjetništvo, odnosno njegovih 655 dužnosnika? Izvješće glavnog državnog odvjetnika o radu državnih odvjetništava u 2024., koje se našlo pred saborskim zastupnicima, pokazuje da su državna odvjetništva primila 235.785 novih predmeta, što je 14.615 predmeta ili 6,6% više u odnosu na 2023. godinu u kojoj je riješen 211.741 predmet, dok su u 2024. riješena 232.093 predmeta, odnosno 20.352 predmeta ili gotovo 10 % više.
- Unatoč svim problemima s kojima se susrećemo u radu, uspjeli smo zaustaviti trend porasta neriješenih predmeta u državnom odvjetništvu, naglašava u izvješću glavni državni odvjetnik Ivan Turudić, ukazujući na nedostatak državnih odvjetnika i zamjenika, a posebice dobnu strukturu zaposlenih.
Povećanjem broja riješenih predmeta DORH-a zadovoljan je i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, koji, doduše, veli da možemo biti zadovoljni i u pogledu kadrovskih kapaciteta i infrastrukture jer je danas sedam posto više službenika i namještenika, a ide izbor tridesetak zamjenika županijskih državnih odvjetnika te sedamdesetak zamjenika općinskih državnih odvjetnika i 37 vježbenika.
Za razliku od ministra i zastupnika iz vladajuće većine, oporba nije bila zadovoljna s radom državnih odvjetništava, a još manje glavnim državnim odvjetnikom kojeg se prozivalo za pristranost.
- Teško se oteti dojmu da kada je riječ o oporbenim dužnosnicima, otvarate istrage ekspresno dok ne poduzimate ništa unatoč indicijama o kupovini glasova u korist HDZ-ovog župana – rekao je Miroslav Marković, saborski zastupnik i zamjenik varaždinskoga gradonačelnika.
Turudića, očekivano, istupi i prozivke oporbenih zastupnika nisu nimalo zabrinuli jer, kako veli, od nekih ljudi ne očekuje ništa drugo jer nemaju argumente, budući da su rezultati rada DORH-a dobri pa se o njima nije (toliko) raspravljalo, koliko o njemu. No, je li baš tako? Naravno, dobro je da se više radi, ali prostora za napredak itekako ima, pogotovo u zvučnim slučajevima koji privlače više pozornosti javnosti te najviše utječu na stvaranje percepcije o (nepristranom) radu DORH-a.
Varaždinska je policija, primjerice, 2015. zaplijenila, kako se naglašavalo, najveću količinu oružja u švercu, a bio je to tek manji dio od 153 komada pištolja, pušaka i drugog oružja koji su, kako se naknadno utvrdilo, ukradeni iz njenog, policijskog skladišta! Od tada je prošlo gotovo deset godina, ali ne samo da nema osumnjičenih za ovu nečuvenu krađu, već nema ni objašnjenja zašto ovaj slučaj nije preuzeo USKOK. Hoće je ga napokon dati Turudić? Ili će i on to odšutjeti, kao što su njegovi prethodnici?
