Što donose nedavne izmjene zakona vezanih uz poreze te kako općine i gradovi mogu do novca iz EU fondova govorilo se na okruglom stolu u Varaždinu više od dva sata. Nazočni (grado)načelnici bilo su vrlo glasni u vezi prve teme. Očekivano, uglavnom su prozivali odgovorne što bi ima proračuni mogli biti tanji, a to su činili čak i oni koji su i ranije ostali bez novca svojom krivnjom…
Nasuprot tome, jedva su se čuli u vezi EU fondova. Doduše, spominjalo se čak i više stotina projekata, ali tek su se neki mogli pohvaliti konkretnim, kapitalnim, kao što je centar drvne industrije. Međutim, nitko se nije mogao pohvaliti projektima kakvi su provedeni ili provode u drugim sredinama. Primjerice, upravo prošlog tjedna ugovorena su u Dubrovačko-neretvanskoj županiji gotovo sto milijuna kuna vrijedni projekti za obnovu kulturne baštine, od čega bespovratno iz EU fondova stiže skoro 80 milijuna kuna. A prije toga deseci milijuna bespovratnih kuna slilo se u Sollin, pa za obnovu šibenskih tvrđava, izgradnju karlovačkog akvarija...
Dok se u nas pričaju priče i govori da je sve spremno, drugi već povlače desetke milijuna kuna samo temeljem jednog projekta. I to za rukom polazi sredinama koje su daleko kasnije osnovale razvojne i slične agencije nego što je to bio slučaj u Varaždinskoj županiji, a neke ih ni danas nemaju! Da se u nas često traže opravdanja za propuštene prilike koje drugi koriste, lijepo se vidjelo prilikom susreta povodom premještanja Ureda predsjednice RH u Varaždinsku i Međimursku županiju. Naime, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović pohvalila je nakanu da se niske plaće u nas dugoročno riješe ne samo smanjivanjem nameta, nego i kroz usmjeravanje na industriju koja može isplaćivati veće plaće, kao što je autoindustrija. Iako možda postoji i nešto više, osim nakane i zamisli u tom smjeru, ništa drugo nije se moglo čuti. Istovremeno drugi već rade. I to svega sedamdesetak kilometara od Varaždina. Slovenski parlament ovih je dana donio Zakon o osiguravanju uvjeta za provedbu strateških ulaganja u općini Hoče-Slivnica. Tu bi kanadsko-austrijski Magna Steyr trebao otvoriti najmanje tisuću radnih mjesta nakon što uloži najmanje sto milijuna eura. I to samo u prvoj fazi, a do 2023. uložiti oko 400 milijuna eura te otvoriti više od tri tisuće radnih mjesta!
Od izostanka ovakvih, pa i puno manjih ulaganja kakva dolaze u neke obližnje sredine, možda je samo žalosnije to što nam uopće nije jasno zašto nas zaobilaze ulagači, osim nekih izuzetaka. Ako se ne zna zašto je tako, što onda očekivati? Ako ulaganja ne znaju privući oni koji su za to plaćeni, od najniže do najviše razine vlasti, neka uzmu usluge onih koji to znaju, poput konzultanata. Bolje i njih platiti, nego propuštati prilike, pričati priče i davati samo (loša) opravdanja.
