Kako valja raditi želi li se postići neki vidljiviji uspjeh i na sjeverozapadu (SZH), pokazuju čelnici tih županija. U mjesec dana okupili su se već tri puta.
To je svakako nešto što budi nadu da će se nešto napraviti i na SZH, koju su - izuzev autoceste - dosada uglavnom zaobilazili veliki projekti potpomognuti od države, čak i kada je bila zastupljena u središnjoj vlasti…
Međutim, isto se ne bi moglo reći i za ono što se čulo na tim okupljanjima. Naime, za razliku od „Projekta Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem“, čini se da u “Projektu SZH” nedostaje ideja jer, izuzme li se razmatranje budućnosti RCGO-a Piškornica i moguće suradnje lokalnih proizvođača s Podravkom, uglavnom se govori o potrebi bolje prometne povezanost.
To i ne bi bilo loše da se jasno obrazlože razlozi zašto se nešto predlaže, kao što se to napravilo u vezi brze ceste, koja bi brže povezivala Čakovec i Varaždin, ali i rasteretila naselja u Međimurju, a zatim bi nastavila prema Ivancu i Krapini.
No, umjesto da se snage usmjere prije svega na ovaj cestovni pravac, (naj)veća pozornost se pridaje zamisli o brzoj pruzi na istom pravcu, koji bi trebao biti ostvaren do kraj lokalnih mandata, dakle, 2021!
Realnost ili znanstvena fantastika?
Hoće li na posao u Varaždin stizali visokoobrazovani iz Zagreba? Gdje bi to radili?
Ako bi, kome bi se zapravo pomoglo - sjeveru ili Zagrepčanima? Spomenuto obrazloženje gradnje brze pruge otvara i druga pitanja, prije svega zašto i dalje na sjeveru nema (dovoljno) visokoobrazovanih, kada je poboljšana visokoškolska infrastruktura, a nemali se novac izdvaja za studentske stipendije.
A da se ne govori o gotovo milijardi kuna uloženih u škole... Dobra prometna infrastruktura je bitna, ali one nije sama sebi svrha.
Želi li se uistinu smanjiti jaz između prosječnih plaća, odnosno zaustaviti iseljavanje i pomoći boljoj demografskoj slici, nužni su projekti koji će prije svega donijeti bolja radna mjesta, a ne da nam ulagači bježe pred nosom, kao što pokazuje slučaj autoindustrije.
Možda se tu nije moglo ništa bez potpore središnje vlasti, ali sada je i tu dobra zastupljenost sjevera, pa se ne bi smjelo olako dizati ruke od postojećih projekata, kao što je novi tehnološki park.
Naravno, nužni su i novi projekti, ne samo u industriji, nego i u turizmu, primjerice.
Tu Varaždinska županija, usprkos potencijalima, debelo kaska za Međimurjem, a da se ne govori o Krapinsko-zagorskoj županiji, koja ima 64 milijuna eura vrijedne projekte izgradnje golf-terena, hotela s 30 ladanjskih kućica i vodenog parka, odnosno Zagrebačke županije, koja je u svoje lječilište samo ove godine uložila 10 milijuna kuna te još uzela 28 milijuna kuna kredita...
