"Ne bi trebali olako prozivati, ali isto tako ni prešućivati stvari koje uistinu ne valjaju" Foto: Krešimir Đurić

"Ne bi trebali olako prozivati, ali isto tako ni prešućivati stvari koje uistinu ne valjaju"

| 3.2.2020. u 17:00h | Objavljeno u Aktualno

Snježana Hrupek Šabijan jedna je od jedanaest, odnosno budućih 15 sudaca Visokog kaznenog suda RH, koji je trebao početi s radom ove godine, ali je početak odgođen zbog ustavne tužbe Peđe Grbina i Orsata Miljenića. Pravosudnu karijeru započela je 1990. kao sudački vježbenik Općinskog suda u Varaždinu, a za suca toga suda imenovana je 1993. godine. Deset godine kasnije postaje sudac Županijskog suda u Varaždinu, a predsjednica toga suda 2011. i mandat joj traje do listopada ove godine.

Čehok neće pred VHS

Čemu Visoki kazneni sud, za kojeg neki ne vide ni svrhu?
Puno je primjedbi na duljinu trajanja postupaka, pogotovo onih složenijih. Visoki kazneni sud, kao i u drugim zemljama gdje već postoji, trebao bi doprinijeti bržem rješavanju predmeta jer bi u dugom stupnju odlučivao o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima. Tako bi se Vrhovni sud u kaznenoj grani sudovanja bavio samo pravom, a ne i činjenicama, kako je to već uređeno u građanskoj grani sudovanja. Zasada još to ne radi jer je u tijeku postupak ocjene suglasnosti s Ustavom određenih članaka Zakona o kaznenom postupku i Zakona o sudovima i do donošenja konačne odluke Ustavnog suda privremeno je obustavljeno izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju osporenih zakonskih odredbi.
Prema prijelaznim i završnim odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2020. odluku o pravnim lijekovima izjavljenim protiv odluka iz nadležnosti županijskih sudova donesenih do 31. prosinca 2019. donosi Vrhovni sud. Dakle, Visoki kazneni sud odlučivat će samo u predmetima u kojima su odluke donijete nakon 1. siječnja 2020.
Dakle, VKS neće odlučivati u (pred)lanjskoj presudi varaždinskom gradonačelniku?
U vezi predmeta varaždinskog gradonačelnika u kojem je donijeta prvostupanjska presuda prije 31. prosinca 2019., prema važećim propisima, o žalbama odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske, a ne Visoki kazneni sud. A što se inače tiče izuzeća o radu na konkretnim predmetima, Zakon o kaznenom postupku detaljno propisuje i razrađuje situacije u kojima sudac mora ili može biti otklonjen od obavljanja sudske dužnosti u konkretnom predmetu. U svim situacijama u kojima konkuriraju te odredbe suci traže izuzeće i o njemu odlučuje predsjednik suda. Također i stranke mogu tražiti izuzeće suca.
Pazite li s kime se družite, idete u kazalište, pijete kavu…?
Da, pazim. Sudac je dužan štititi sudački integritet i dojam o neovisnosti i nepristranosti. Naravno, da taj dojam može biti narušen ako sudac izlazi ili se druži s osobama protiv kojih se vode postupci.

Županijski sud među pet

Ipak u pravosuđe, sudeći prema anketama, i dalje nema povjerenja dobar dio građana. Je li to opravdano?
Nepovjerenje u pravosuđe, a to je puno širi pojam od sudstva, najčešće se pojavljuje zbog nekoliko tzv. velikih predmeta i njihove dugotrajnosti, što ostavlja dojam da je pravosuđe sporo i neučinkovito. No, morate znati da ti predmeti broje više tisuća stranica, imaju više optuženih, tako da su pravno i činjenično vrlo složeni te je i priprema i vođenje postupka dugotrajno.
U roku od godinu dana bivša predsjednica Južne Koreje osuđena je zbog korupcije na zatvorsku kaznu od 24 godine, a kod nas se neke presude s manjim kaznama, točnije njihovo obrazloženje, pišu više od pola godine…
Načelno govoreći, naravno, ima slučajeva nedovoljne aktivnosti sudaca. Ako se utvrdi da sudac neuredno obnaša sudačku dužnost, vode se stegovni postupci i izriču stegovne sankcije. Te postupke vodi Državno sudbeno vijeće i na taj način sudstvo pokazuje da taj sustav funkcionira. Međutim, nisu samo DSV, sudovi, suci i ministarstvo odgovorno za pravni sustava, koji je temelj suvremenog društva. Odgovorni su i građani, koji ne bi trebali olako prozivati nikoga, ali isto tako ni prešućvati stvari koje uistinu ne valjaju jer se i tako gradi pravni sustav, odnosno povjerenje u njega. Dakle, svi imamo odgovornost, neki više, neki manje.
Je li bilo stegovnih sankcija protiv sudaca na varaždinskom Županijskom sudu prošle godine?
Nije.
Je li Županijski sud u Varaždinu onda jedan od boljih, kako o kvaliteti, teko i kvantiteti rješavanje predmeta?
U 2019. primljeno je ukupno svih vrta predmeta više od 10.000, a riješeno više od 11.000, dakle, riješeno je više predmeta nego što ih je primljeno, tako da su smanjeni zaostaci. Rezultat je to rada 30 sudaca i suradnika Županijskog suda u Varaždinu, koji pokriva područje triju županija: Varaždinske, Međimurske i dio Koprivničko-križevačke županije, budući da je križevački dio je u nadležnosti Županijskog suda u Bjelovaru. Po broju sudaca i priljevu predmeta svrstava se u prvih pet od ukupno 15 županijskih sudova, koji je u kaznenoj grani sudovanja drugostupanjski, tako što odlučuju o žalbama - ali i prvostupanjski jer vodi suđenja za najteža kaznena djela, dok je u građanskoj grani sudovanja isključivo drugostupanjski sud, što znači da odlučuju o žalbama na odluke prvostupanjskih sudova. Osim toga, uz Županijski sud u Velikoj Gorici, Županijski sud u Varaždinu jedini je specijaliziran za zemljišno knjižne predmete.
Vratimo se na dugotrajnost postupaka. Gdje vidite razloge za to i kako ih riješiti?
Više je razloga za dugotrajnost postupaka, jedni su razlozi objektivne naravi, kao što je procedura koju zakon propisuje i koja se mora poštivati, a tu je i već spomenuta složenost i opsežnost predmeta. S druge strane postoje i razlozi subjektivne naravi, kako na strani suca u vidu nedovoljne aktivnosti, ali i neaktivnosti, ili odugovlačenja od strane stranaka i tu suci moraju koristiti svoja ovlaštenja i spriječiti postupanja stranaka koja su usmjerena na namjerno odugovlačenje postupaka.
Rade li to?
Da, sudeći prema praksi Županijskog suda u Varaždinu, koju najbolje poznajem.

Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...