U nedavno predstavljenoj knjizi “Banfica - kronika jednog kvarta”, autorica, novinarka i medijska djelatnica Andrea Žigić – Dolenec, donosi cjelovitu sliku ove gradske četvrti i njenog identiteta, od njene prošlosti, urbanizacije do živih svjedočanstava bivših i sadašnjih Banfičara, pa ovo zanimljivo publicističko djelo predstavlja svojevrsna vrata u zanimljiv i neobičan svijet jedne varaždinske četvrti.
- Nakon što sam objavila knjigu pjesama i napisala zbirku priča, koja je još u rukopisu, odlučila sam se okušati i u publicistici. Budući da sam novinarka, to je bio logičan izbor, ali i svojevrsni izazov. Da napišem knjigu o Banfici predložio mi je još prije nekoliko godina Srečko Lebinec, prijatelj i nekadašnji kolega s Radio Varaždina, a i kolega Krunoslav Kruljac, kada je promovirao svoju zadnju knjigu o Varaždinu, rekao je da bih trebala napisati knjigu o tom varaždinskom kvartu, u kojem živim već više od 20 godina. Počela sam istraživati i shvatila da se o Banfici može napisati puno toga, jer taj kvart nudi niz zanimljivih tema koje zaslužuju da se o njima piše. U arhivu sam primjerice, pronašla fragment karte Varaždina iz 1765. godine, koja je objavljena u petom svesku Povijesnog atlasa gradova autorice Mirele Slukan Altić, a na kojoj je ucrtana i – Banfficza. Pronašla sam i puno podataka kako je urbanizirana Banfica, od gradnje prvih stambenih zgrada i obiteljskih kuća, koja je intenzivno započela početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, a nastavljena sedamdesetih i osamdesetih godina. Pritom sam puno podataka pronašla u starim varaždinskim novinama, posebice u Varaždinskim vijestima – istaknula je autorica knjige Banfica – kronika jednog kvarta.
Kako je Banfica dobila ime?
Varaždinci se već dugo spore kako je Banfica dobila ime. Jeste li uspjeli odgonetnuti porijeklo imena tog varaždinskog kvarta?
Pokušala sam naravno, pronaći i odgovor na to pitanje. No, iako sam čula puno raznih priča i nagađanja o porijeklu imena Banfica, pravi odgovor nisam dobila. Neki moji sugovornici misle da je Banfica ime dobila po plemićkoj obitelji Banffy, neki su nagađali da je to izvedenica od njemačke riječi Bahnhoff – željeznički kolodvor, no, željeznicu je Varaždin dobio puno stoljeće nakon što je Banfica već ucrtana u kartu Varaždina iz 1765. godine. Neki su spominjali i nekog urbanista koji se navodno tako prezivao. Da je Banfica ime dobila prema obitelji Banffy, u pola rečenice spominje povjesničarka Mirela Slukan Altić, tako da je vrlo vjerojatno da je Banfica ime ipak dobila prema toj obitelji.
Banfica i rijeka Drava
U knjizi ste osim povijesnih podataka objavili i niz svjedočanstava samih Banfičara, koji se sjećaju kako je nastajala i kako se je razvijala ta varaždinska četvrt?
Kada sam pisala knjigu razgovarala sam s puno sugovornika koji su odrasli ili su živjeli na Banfici, ali i s drugim Varaždincima i Varaždinkama koji su dolazili na Baficu, njome prolazili, koji su ovdje imali prijatelje. To su većinom vrlo živi opisi Banfice od početka njene urbanizacije, šezdesetih godina prošloga stoljeća. Na više mjesta u knjizi citiram muzejsku savjetnicu Spomenku Težak iz Gradskog muzeja Varaždin, koja je pisala o povijesti Varaždina, pa i Banfice. Taj sam kvart obradila s različitih aspekata, pri čemu sam nastojala čitateljima dati što više relevantnih podataka i navesti izvore. Uvodni dio knjige posvetila sam rijeci Dravi, jer je upravo rijeka Drava, koja je stoljećima plavila taj dio Varaždina, utjecala na nastanak i razvoj toga kvarta. Osim toga, svi koji su odrasli na Banfici, vezani su uz Dravu i dravsku šumu, gdje su u igri provodili dobar dio školskih, ljetnih i zimskih praznika. U knjigu sam uvrstila i stručni pogled na dravsku šumu Sanje Kopjar, ravnateljice Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, a u knjizi sam objavila i intervju s ekologom Emilom Flajšmanom, koji je pokrenuo postupak zaštite dravske šume. U knjizi sam objavila primjerice i stručni tekst dr. sc. Vladimira Huzjana, upravitelja varaždinskog Zavoda za znanstveni rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, o bunkerima na Dravi.
Odrastanje i život na Banfici
U knjizi ste barem spomenuli i puno poznatih Varaždinaca i Varaždinki koji su odrastali ili živjeli u tom kvartu?
I u drugim varaždinskim kvartovima su odrastali i živjeli za Varaždin neki važni ljudi, no, meni je bilo jako zanimljivo istraživati tko je sve živio upravo na Banfici, od varaždinskih glumaca, glazbenika, novinara, sportaša, do poznatih liječnika, znanstvenika, političara. Više od dvije godine radila sam na tom popisu, dala sam si puno truda, no, sigurno sam, nenamjerno, izostavila vjerojatno puno onih koji zaslužuju da ih se uvrsti na taj popis poznatih Banfičara. Da sam još sljedećih deset godina radila na tom popisu sigurno bih nekoga izostavila.
Znači li to da pripremate i dopunjeno izdanje ove “kronike o jednom kvartu”?
Ne planiram neko prošireno izdanje ove knjige, ali bi mi svakako bilo drago kada bi ova knjiga potaknula i druge autore da napišu knjigu o svom kvartu, kako bi Varaždin jednoga dana dobio ediciju o svojim gradskim četvrtima.
