Postoji li obrtništvo danas u Varaždinu samo na razini simbola ili doista i dalje živi? O toj se temi raspravljalo na tribini "Obrtništvo u Varaždinu – simbol ili perspektiva?", održanoj u četvrtak u kongresnoj dvorani Park Boutique Hotela u organizaciji Gradskog odbora HDZ-a Grada Varaždina.
Uz Damira Habijana, predsjednika Gradskog vijeća grada Varaždina i predsjednika varaždinske Gradske organizacije HDZ-a, sudjelovali su i pomoćnica ministrice u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Ana Mandac, predsjednik Obrtničke komore Varaždinske županije Mario Milak, predsjednik Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin Boris Kos te Branka Šaško, v.d. predstojnice HZZ - Regionalnog ureda Varaždin.
Raspravu je moderirala Biserka Keliš iz Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin (UHOV), koja je napomenula da je od kraja 2014. do kraja 2017. u gradu Varaždinu "izgubljeno" 75 obrta.
- No, već prvi kvartal ove godine daje nadu da bi se stvari mogle pokrenuti u pozitivnom smjeru, jer su otvorena 34 nova obrta, odnosno 39 do 12. travnja. To je dobar pokazatelj i nadam se da će se tako i nastaviti. Što se tiče UHOV-a, koji osim obrtnika iz Varaždina okuplja i obrtnike iz deset okolnih općina, brojke su bile u plusu i na kraju 2017. godine, a zajedno s prvim kvartalom ove godine, imamo 1.366 obrta u sklopu UHOV-a - istaknula je Keliš.
Izdvojila je i podatak da svi obrti u prvom tromjesečju bilježe porast, osim graditeljstva koje od kraja 2014. do danas bilježi pad za više od 50 posto. Pojasnila je da se u te obrte ne ubrajaju samo zidari, tesari i krovopokrivači, nego i razni instalateri, keramičari te svi vezani uz graditeljstvo. Dodala je da je najviše obrta otvoreno u uslužnim djelatnostima, njih 24 u prvom kvartalu, od čega najveći udio imaju obrti za čišćenje zgrada i to koristeći mjeru samozapošljavanja.
- Po nekim pokazateljima mogli bismo zaključiti da je obrtništvo u Varaždinu ostalo samo kao simbol, zato i želimo o tome otvoreno razgovarati i vidjeti što možemo učiniti. Što se tiče Grada Varaždina, već nekoliko godina postoji Poduzetnički fond iz kojeg se poduzetnicima i obrtnicima dodjeljuju određena sredstva, od 8.000-15.000 kuna, i to svi koji su se javili na natječaj i ispunili kriterije. Smatram da bi možda trebalo promisliti o nekom drugom modelu. Naime, ako ispunite uvjete, to ne znači da imate dovoljno razvijeni program. Ako se prijavi njih 100, ne moramo sredstva raspodijeliti na sve njih, jer nekome tih 8.000 kuna možda neće puno značiti, a ako odaberemo njih 20, oni će dobiti značajnija sredstva koja će im više značiti - smatra Habijan.
Među mogućim mjerama koje bi revitalizirale obrtništvo, spomenuo je i rabatne karte za parkiranje.
- Često se čuju prozivke da je centar grada prazan zbog naplate parkiranja. Uz to je vezana naša ideja o rabatnim kartama za parkiranje, dakle, ako nešto kupite kod domaćeg prodavača ili obrtnika, s tim računom možete ostvariti povoljnije parkiranje. No, o tim stvarima moramo razgovarati s koalicijskim partnerima jer smatram da one mogu pokrenuti obrtništvo u samom centru grada, a moramo razgovarati i s koncesionarom, jer ne može Grad donositi jednostrane poteze - napomenuo je Habijan.
Govoreći o praznim prostorima u centru grada, Habijan je naglasio da je mali dio tih prostora u vlasništvu Grada.
- Uglavnom su u vlasništvu države. O tome smo već razgovarali u Ministarstvu državne imovine, no da bi država nešto prepustila Gradu, prvo želi znati postoji li nekakva inicijativa ili ideja što napraviti s tim prostorom. U centru ima i dosta prostora koji su u vlasništvu privatnih fizičkih ili pravnih osoba, i tu se postavlja pitanje kako "prisiliti" te vlasnike da prostor stave u funkciju. Ne bih pribjegavao penalizaciji, možda bismo trebali vidjeti kojim mjerama te ljude možemo potaknuti da ili iznajme prostore po povoljnijim cijenama ili da se oni sami uključe u neke aktivnosti - rekao je Habijan, dodavši da je potrebna sinergije države, Grada i privatnih vlasnika oko rješavanja imovinsko–pravnih odnosa kako bi se takvi prostori ponovno mogli vratiti u funkciju.
Mario Milak predstavio je inicijativu vezanu upravo uz prazne prostore u središtu grada.
- Grad bi mogao prazne prostore ustupiti obrtnicima. U jedan prostor moglo bi ući po nekoliko obrtnika koji su vezani strukom. Primjerice, ako vam treba sve za kuću, u jednom prostoru bi mogli biti zidar, stolar, keramičar, krovopokrivač i slični, i oni bi tu mogli imati svoj izložbeni prostor. Njima bi to smanjilo troškove najamnine, a zaposlili bi i dvije nove osobe koje bi radile u tom salonu te ih predstavljale. Zauzvrat bi obrtnici uredili taj prostor i tako bi se vratio onaj stari sjaj varaždinskog obrtništva - predložio je Milak.
- Ovo je hvalevrijedna inicijativa i smatram da bi zajedničkim naporima Grada, Obrtničke komore i UHOV-a mogli aplicirati takav projekt prema državi, s jasnom svrhom i vizijom za takve prostore. Građani bi na jednom mjestu mogli pronaći sve što im treba, a ujedno bi se takvi prostori i uredili - složio se Habijan.
Govorilo se i o strukovnom obrazovanju, pri čemu je Habijan istaknuo da bi trebalo razmotriti ideju o kojoj se dosta priča, a to je da se programi strukovnog obrazovanja s tri godine produže na četiri.
- Trebamo mijenjati i svijest ljudi, jer često se stječe dojam da se strukovna zanimanja smatraju manje vrijednima, što uopće nije istina. Ima puno obrtnika koji zarađuju i više nego pojedini pravnici ili ekonomisti, koji često niti ne mogu pronaći posao - napomenuo je Habijan.
O mjerama koje provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta govorila je pomoćnica ministrice Ana Mandac.
- Prošle smo godine ponovno otvorili natječaj za tradicijske umjetničke obrte. Osigurali smo dva milijuna kuna, no s obzirom na veliki broj prijava, isplatili smo gotovo šest milijuna kuna. osigurali smo i dva milijuna kuna za cjeloživotno obrazovanje za obrtništvo, a s Ministarstvom kulture provodimo i natječaj "Poduzetništvo u kulturi". Najponosniji smo što smo u suradnji s Ministarstvom rada i mirovinskog sustava pokrenuli projekt stipendiranja djece u obrtničkim zanimanjima. S obzirom da su Županije osnivači strukovnih škola, očekujemo da se i one aktivno uključe te da što više škola radi po jedinstvenom modelu obrazovanja, s puno više prakse. Moram istaknuti i da smo uspjeli dogovoriti još jedan projekt preko europskih fondova, a to je naukovanje kod poslodavaca. Za njih smo prošle godine isplatili nešto više od dva milijuna kuna, a ove ćemo godine isplatiti pet milijuna kuna poduzetnicima koji će uzeti naučnike - kazala je Mandac i napomenula kako je prije svega potrebno promijeniti negativan stav prema obrtničkim zanimanjima.
Boris Kos, predsjednik UHOV-a, rekao je kako se nada da će pomoćnica ministrice prenijetu poruku Vladi RH, vezano uz iseljavanje stanovništva.
- Mi ne gubimo ljude zbog visine plaća, nego zbog mirovinskog sustava koji propada, zbog totalne nesigurnosti, zbog dječjeg doplatka koji je vani veći... Mi danas gubimo obrtnike, gubimo radnu snagu. Na kraju nećemo imati nikoga. Vozači koje odlaze raditi u inozemstvo kažu mi da ne žele u mirovini hodati po Korzu i tražiti nekoga da im plati kavu, jer sami to neće moći od 200 eura mirovine. No, da bismo vozačima dali plaću od 10.000 kuna, poslodavac mora platiti još toliko doprinosa, a mi to ne možemo. Puno toga moramo promijeniti - upozorio je Kos.
Obrtnici su se požalili na brojna davanja koja moraju plaćati državi, a spomenut je i novi Pravilnik o gospodarenju otpadom koji dodatno opterećuje velik broj obrtnika.
- Riječ je prije svega o frizerkama, koje odsad za zbrinjavanje kose moraju imati poseban ugovor sa sakupljačem. Puno je nedorečenosti o načinu postupanja s otpadnom kosom, a inspekcije već najavljuju dolazak u salone. Obrtnicima se nameću novi nameti. Predloženo je i da će sve frizerke morati polagati i higijenski minimum, kao i svi djelatnici u frizerskim i ostalim salonima za uljepšavanje, što je još jedan namet ovoj struci - upozorili su obrtnici na tribini.
Među ostalim, govorilo se i o potrebi turističkog profiliranja grada.
- Moramo spomenuti da Gradski muzej u dane vikenda radi do 13 sati, da turističke grupe lutaju gradom, a trebali bi dobiti informaciju gdje kupiti autohtoni varaždinski suvenir, osim Varaždinskog klipića koji nećete ponijeti sa sobom iz grada - napomenuo je Habijan, a svi su se složili da je potrebno povezivanje svih faktora iz područja obrtništva, turizma, kulture i trgovine kako bi se vratio život u centar grada.
Tribini su, uz varaždinske obrtnike, prisustvovali i saborski zastupnici Anđelko Stričak i Josip Križanić, kao i novi pomoćnik ministra poljoprivrede za veterinarstvo i sigurnost hrane, Damir Tuđan.
