Varaždin, pogotovo južni dio, mijenja svoju vizuru, ali i raste. Niču nove hale, umjesto baliranog otpada koji nestaje nakon gotovo dva desetljeća odlaganja u Brezju. Na to je, uz ostalo, ukazao Neven Bosilj, gradonačelnik Varaždina, tijekom razgovora sa Stelom Danko na Radiju Sjeverozapad, uoči Dana grada.
- Zbrinuto je preko 80% bala u zoni Brezje. Ponekad se obrađuje do 200 tona dnevno, a ima i dana kad se, zbog zastoja u postrojenju, ne obrađuje ništa. Očekujemo da ćemo ovo proljeće, negdje oko 1. svibnja, imati Brezje potpuno očišćeno od bala. Već sad možete vidjeti da su tamo niknule nove hale. Švicarski Variosystem izgradio je novu halu, kao i neki domaći investitori. Imamo dosta upita za zemljišta. Ukratko, mičemo bale, a niču hale - naglasio je Bosilj, a u vezi trajnog zbrinjavanja bala, posebno se osvrnuo na cijenu.
Za saniranje otpada Tipos Resursa država će platiti triput veću cijenu nego za bale
- Sjećate se kakva je hajka bila kad smo kretali. Čak se Gradsko vijeće raspalo, pa smo morali ići na izvanredne izbore. Neki su bili protiv, cijena im je bila ogromna, a radilo se o 200 eura. Međutim, otpad koji se nalazi na prostoru nekadašnjeg Bobića, riječ je o otpadu tvrtke Tipos Resurs, u vlasništvu Šinceka, preuzeo je Državni inspektorat te će ga zbrinuti o svom trošku. Tamo se nalazi oko 5.000 kubnih metara, odnosno 3.500 tona otpada. Znate koju su cijenu potpisali, odnosno napravili odluku o odabiru? Od 600 eura, i to po kubnom metru. Znači za tih 5.000 kubnih metara država će platiti tri milijuna eura. Dakle, tri puta veću cijenu, a kad računamo po kilogramu, četiri puta veću cijenu od one po kojoj se zbrinjavaju bale u Brezju. Toliko o tome koliko su neki ljudi bili stručni kad su se upuštali u procjene prevelikih cijena za zbrinjavanje bala - naglasio je Bosilj. Dodao je da ne niču samo hale u Varaždinu, već i stanovi pa tako i po programu poticajne stanogradnje.
- U ulici Ivana Nepomuka Petrovića prva POS zagrada je gotova. Nakon tehničkog pregleda, očekujemo da će ovih dana biti izdana uporabna dozvola i svakako ćemo u razdoblju između Dana Grada pa do Božića podijeliti prvih 30 ključeva. Prvih 30 mladih ljudi će se useliti u stanove, koji su zaista primjer priuštivog stanovanja jer su rađeni po etalonskoj cijeni od 1790 eura po četvornom metru. S obzirom da se danas novi stanovi u Varaždinu ne mogu dobiti ispod 3.000 eura, to je vrlo povoljna cijena. Druga zgrada je u tijeku izgradnje, a gradi je Zagorje Tehnobeton, koji je posao dobio putem natječaja. Očekujemo da ćemo krajem sljedećeg ljeta ili do početka jeseni završiti i tu zgradu, a za treću zgradu smo predali sve papire i očekujemo da ćemo do sredine prosinca za nju dobiti građevinsku dozvolu. Potom raspisujemo natječaj za izvođače radova i vjerujem da ćemo na proljeće krenuti s izgradnjom i treće zgrade - navodi gradonačelnik. Pritom napominje da su potpisali ugovore s APN-om i time osigurali dodatnih 750.000 eura APN-ovih sredstva kako bi zatvorili cjelokupnu financijsku konstrukciju za drugu i treću zgradu.
U nekoliko godina u novom POS naselju ukupno će se izgraditi 180 stanova
- Vjerujem da ćemo taj cijeli prostor izgraditi kroz dvije i pol do tri godine. Da ćemo u tom razdoblju izgraditi svih šest zgrada i da ćemo dobiti novo nasilje od gotovo 180 stanova. Jedan smo od rijetkih gradova, koji je u ovim teškim vremenima za mlade i mlade obitelji, pokrenuo vrlo ambiciozan plan izgradnje POS stanova. Osim toga, kroz javni natječaj smo mladim obiteljima ponudili gradske parcele za obiteljsku stanogradnju. Iz toga se može vidjeti da nama priuštivo stanovanje za mlade obitelji nije samo puka parola, jer želimo da mladi ostaju u našem gradu, da se zapošljavaju, pokreću svoje poslove i razvijaju svoje startupove - poručio je gradonačelnik.
Osvrnuo se i na veći izazov u gradu, a koji se odnosi na gužve u prometu i nedostatak mjesta za parkiranje. Ukazuje na činjenicu da je Grad Varaždin 2007. godine potpisao 30-godišnju koncesiju s tadašnjim Crtoradom, koji je prodao tu koncesiju, tako da su mu do 2037. godine u reguliranju tzv. prometa u mirovanju, ruke praktički zavezane.
- Grad Varaždin, kao i svi gradovi u Hrvatskoj i Europi, grca pod prevelikim brojem automobila i zato sam sretan što se razvija i javni prijevoz, kojeg smo pokrenuli prije četiri godine. Ovu ćemo godinu završiti s više od 300.000 prevezenih putnika, a prve godine nismo imali niti 50.000 prevezenih putnika. Ovih će se dana donijeti odluka o odabiru dobavljača sedam električnih autobusa, a uskoro krećemo i u izgradnju dviju punionica; jedna će biti na Belim kipima, a druga na Trgu Petra Svačića, kod Željezničkog kolodvora. To će ujedno biti glavni gradski autobusni kolodvor. Povećat ćemo broj linija s pet na sedam i na taj bismo način trebali smanjiti pritisak u prometu, s obzirom da nam svaki dan kroz grad prođe 50.000 vozila - ukazao je. Osim jačanja javnog prijevoza, Grad je nedavno krenuo s projektom nadzemne garaže u Ulici Franca Prešerna.
Razmatra se nekoliko lokacija za izgradnju javnih garaža
- Kako bismo omogućili veći broj parkirnih mjesta, razvili smo projekt na prostoru Prešernove, dio između zagrebačke Prešernove i Kozarčeve ulice. Vjerujem da ćemo kroz četiri do pet mjeseci doći do građevinske dozvole. Nakon toga slijede razgovori s potencijalnim investitorima. Vidjet ćemo hoćemo li u realizaciju garaže ići sami, putem kredita, kroz javno privatno partnerstvo ili kroz koncesiju. Garaža bi trebala imati 400-injak mjesta. S obzirom da Best in Parking ima koncesiju na 1.000 parkirnih mjesta u Varaždinu, to bi značilo povećanje parkirnih mjesta za 40 posto u centru grada - navodi Bosilj, a kao drugu lokaciju, o kojoj se razmišlja za izgradnju garaže, je Banus plac tj. Trg bana Josipa Jelačića.
- Tu bismo željeli graditi podzemnu garažu, no tu ima problema jer su na tom prostoru pronađeni ostaci bedema. Strah me je da bi arheološka istraživanja tu mogla potrajati i godinu dana, a ne možemo dozvoliti da na tom prostoru izgubimo 80-ak parkirnih mjesta blizu placa, pa razmišljamo o drugim lokacijama. Radimo na pripremi projekta, no vidjet ćemo hoće li konzervatori i Ministarstvo kulture pristati na to, jer jedine površine koje vidimo su izvan vanjskih bedema Starog grada. Ideja je da se prvo napravi podzemna garaža, a da se potom gore vrati zemlja i da bedemi izgledaju kao sada. Pripremit ćemo idejno rješenje, pa ćemo vidjet što će reći i konzervatorska struka i Ministarstvo kulture, jer nemamo baš puno opcija gdje bismo mogli napraviti dodatna parkirališta u gradu - rekao je gradonačelnik. Dotaknuo se i projekta Centra kreativnih i kulturnih industrija, koji je u tijeku.
- Drago mi je da smo sredstva dobivena iz EU usmjerili na znanje, inovacije i tehnološki razvoj, jer želimo biti okrenuti prema budućnosti. U prizemlju Centra će biti art kino i to će biti Centar svih naših kreativaca. Želimo da što više mladih krene tim putem, da imaju i svoje startupove, a u tom prostoru će djelovati i naše Pučko otvoreno učilište - ukazao je. Osvrnuo se i na gradnju Centra za predinkubaciju u pametnoj industriji, projekt vrijedan više od šest milijuna eura, kao i susjedni kampus FOI-ja te novo ulaganje kod TechnoParka.
Novi centri znanja koji stvaraju novu, dodanu vrijednost
- Potpisali smo ugovore i u gradskom proračunu za sljedeću godinu bit će osigurana sredstva za kompletni kampus FOI-ja. Zahvaljujući tome će taj cijeli dio grada postati novi sveučilišni centar. Srušit će se stara zgrada, u kojoj je nekad bilo Društvo "Naša djeca" i na tom će se mjestu izgraditi veliki kampus FOI-ja vrijedan 20 milijuna eura, uz već spomenuti Centar predinkubacije u pametnoj industriji. Taj je projekt jedan od najbolje ocjenjenih projekata u cijelom IT-u mehanizmu Hrvatske zato jer je jedan od rijetkih projekata koji stvara novu vrijednost. Želimo da mladi ljudi već na zadnjim godinama fakulteta budu pripremljeni za izlazak na tržište i da sami krenu, a iz Centra predinkubacije bi ih potom selili prema Tehnološkom parku. Ovih smo dana izdali građevinsku dozvolu za proširenje Tehnološkog parka na području nekadašnjeg restorana Varteksa i tamo će nastati novi Inovacijski centar - navodi gradonačelnik ističući da je nedavno razgovarao s Upravom HABOR-a, preko čije linije dobivaju 50% bespovratnih sredstava, dok će preostalih 50% riješiti kreditom.
- Vjerujem da ćemo time napraviti proširenje Tehnološkog parka i Inovacijski centar. Na sve te projekte, uz Centar kreativnih i kulturnih industrija te Centar predinkubacije sam osobno jako ponosan jer svi oni stvaraju novu vrijednost. Mislim da je to budućnost Varaždina, da imamo tvrtke koje će biti u spektru pametnih industrija i koje će stvarati novu, dodatnu vrijednost - naglasio je gradonačelnik, a osvrnuo se i na komunalne projekte, osobito cestogradnju.
- Napravili smo tri nova rotora u Hraščici i Gojancu u suradnji s Hrvatskim cestama i novi "kikiriki" rotor u Aninoj ulici, kojeg su ljudi jako dobro prihvatili. Zatim, uredili smo ključne ulice u centru grada; Pavlinsku i Kačićevu. Uređene su i Vrazova ulica, Ulica Grada Ravensburga, Ulica Fortunata Pintarića, Zagorska i nova ulica u Kućanu Gornjem. Otvorena je i nova prometnica u novom POS naselju tj. Ulica Ivana Nepomuka Petrovića. Započeli smo izgradnju novih ulica kod Vodocrpilišta Varkoma, iza Jurkovićeve ulice, gdje nastaje novi kvart. U Gojancu se radi nova prometnica, odvojak Ulice Braće Radić, a sljedeće godine planiramo izgraditi niz prometnica na dijelu iza Koblenzove tj. iza Kućanske rampe. Izgradnjom novih prometnica moći ćemo graditi nove zgrade za priuštivo stanovanje na zemljištu koje smo dobili nagodbom s tvrtkom T7 VIS. Jedan od prioriteta će nam sljedeće godine biti i Nazorova ulica, a pripremaju se i radovi u Ulici Krste Hegedušića. Imamo redovite koordinacije s Varkomom i Termoplinom te radimo po našem modelu na način da, kad se uđe u jednu ulicu, onda se moraju promijeniti sve instalacije. Na taj način u toj ulici sljedećih deset godina više nema tko što kopati - napominje Bosilj, koji je postao potpredsjednik Udruge gradova, pa će i kroz tu udrugu pokušati riješiti probleme u kojima su se našli gradovi uslijed Vladinih poreznih reformi.
Gradovima je zbog inflacije jednako teško kao i kućanstvima
- Grad Varaždin je jedan od rijetkih koji ove godine neće imati proračunski minus. U državnom je proračunu bilo planirano da će lokalna samouprava ostvariti 500 milijuna eura suficita, a zapravo su ostvarili 320 milijuna eura minusa. I država je sad u velikoj opasnosti da premaši 3% minusa, koliko dozvoljava Ugovor iz Maastrichta. Svoju ću poziciju u Udruzi gradova koristiti za borbu protiv jako puno nelogičnosti u poreznom sustavu. Sad će, primjerice, biti Thompsonov koncert u Areni i znate koliki se pritom plaća PDV? Pet posto na ulaznice. S druge strane, Grad Varaždin sljedeći tjedan postavlja kamen temeljac za dogradnju vrtića u Gortanovoj i za to državi plaćamo 25% PDV-a! Gradovi nisu u sustavu PDV-a i to nam ne može biti prolazna stavka, tako da moramo platiti PDV. Primjerice, kad dobijemo milijun eura europskih sredstava za određenu socijalnu inicijativu, za infrastrukturu ili, u ovom slučaju, vrtić, mi od tog iznosa automatski moramo platiti 200.000 eura državi. Država se toga ne žele odreći, što je suludo, i gradovi su došli u poziciju da nemaju više novca za investicije tj. za financiranje svoje komponente projekata, za koje su dobili europske novce.
I što sad radimo? Grad Varaždin je morao napraviti minimalnu korekciju cijene boda komunalne naknade koje sad iznosi 1,3 eura. Samo za usporedbu, Virovitica je dosad imala 1 euro komunalni bod, a sad raste na 1,7 eura. Velika Gorica i Rijeka su komunalni bod digle na 2 eura, a Osijek na 1,88 eura, da ne spominjem gradove kao što su Kaštel i Solin koji su na 3,5 eura. To je gotovo tri puta veći pritisak komunalne naknade na građane, a mi smo išli s minimalnim dizanjem jer odgovorno gospodarimo tim novcem. Cijene su toliko otišle gore i gradovi su u sličnoj situaciji kao i kućanstva. Nama su cijene na svakoj novoj javnoj nabavi sve veće i osjećamo posljedice inflacije, a državi inflacija odgovara jer od svakog računa, bez obzira je li riječ o izgradnji vrtića ili nekakvoj kupnji, država dobiva PDV od 25%, koji je najveći u Europi - zaključio je Bosilj.
