Donosimo intervju s Dubravkom Posavcem, vlasnikom i direktorom ivanečke tvrtke Solida, koja je na poručju Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije dosad izgradila više od 30 solarnih elektrana.
Iako su njihovi projekti u skladu s općim trendovima zelene tranzicije i prelaska na obnovljive izvore energije, pojedine elektrane investitor planira graditi na privatnom poljoprivrednom zemljištu, za što je pokrenuo i postupke izvlaštenja. S obzirom da je riječ o privatnom, a ne javnom projektu, to je izazvalo val sumnje i otpora vlasnika koji nisu spremni svoja zemljišta dati za “premalu otkupnu cijenu privatniku koji će zatim na toj zemlji stvarati profit”. Kako smo pisali u prošlom broju, protiv izvlaštenja su se već ranije pobunili vlasnici zemljišta u Ivancu, na području naselja Jerovec i Ribić breg, a zatim je projekt izgradnje pet sunčanih elektrana u Zaboku naišao na sličnu reakciju.
Projekti na čekanju
Prema informacijama gradskog i županijskog vijećnika iz Zaboka Petra Vrančića (HDZ), Krapinsko-zagorska županija izdala je lokacijske dozvole za izgradnju pet solarnih elektrana na području Zaboka, u relativnoj blizini gradskog središta. Međutim, nadležno je ministarstvo tijekom nadzora utvrdilo niz nepravilnosti u postupku izdavanja dozvola tako da se ni izvlaštenja parcela, na kojima investitor namjerava graditi, ne mogu provoditi dok se pravno ne raščisti pitanje dozvola. Vijećnik pritom kaže da nemaju ništa protiv investicija, ali smatra da je investitor trebao u razgovoru s Gradom Zabokom naći prikladnije lokacije za gradnju sunčanih elektrana.
Investitoru je pravni temelj za izvlaštenja Zakon o izvlaštenju i naknadi donesen 2020. godine. Izvlaštenja se uglavnom provode u sklopu javnih projekata poput izgradnje cesta i škola, ali su se zbog svoje zelene agende i ovakvi privatni projekti sveli pod navedeni zakon, što se sad pokazalo spornim. U sklopu izvlaštenja nadležna županijska tijela putem ovlaštenih sudskih vještaka provode i postupak procjene vrijednosti nekretnine koju investitor planira izvlastiti. Za vlasnike poljoprivrednih parcela u Ivancu cijeli postupak izvlaštenja predstavlja “sramotno otimanje njihove djedovine i to još pod okriljem države” te nisu bili spremni prihvatiti ponuđenu cijenu od pola eura po četvornom metru za svoju zemlju.
Neki od njih su pokrenuli i sudske postupke kako bi zaštitili svoje naslijeđe. Prema odgovoru iz Varaždinske županije, Solida je u travnju i svibnju 2025. godine podnijela 86 prijedloga za potpuno izvlaštenje nekretnina u k.o. Jerovec. No, županijsko tijelo dosad nije donijelo niti jedno rješenje o izvlaštenju jer su postupci prekinuti do pravomoćnog okončanja svih upravnih i sudskih postupaka. A što o svemu tome kažu u Solidi?
Pitanje lokacije
Gradski vijećnik Petar Vrančić smatra da su za izgradnju sunčanih elektrana u Zaboku odabrane neadekvatne lokacije i da ste trebali pronaći primjerenije zemljište.
Lokacije sunčanih elektrana na području Zaboka nisu odabrane proizvoljno niti jednostranom odlukom investitora. One su definirane Prostornim planom Grada Zaboka, koji je donesen još 2011. godine. Od tada je taj plan više puta mijenjan i dopunjavan, pri čemu nikada nisu zaprimljene primjedbe koje bi dovodile u pitanje predviđenu namjenu tih lokacija za izgradnju sunčanih elektrana. Kao investitor, Solida postupa isključivo u okviru važeće prostorno-planske dokumentacije i u skladu sa zakonskim okvirima Republike Hrvatske, uključujući Zakon o prostornom uređenju, Zakon o gradnji, Zakon o energiji, Zakon o obnovljivim izvorima energije, Zakon o izvlaštenju te sve relevantne propise o zaštiti okoliša i poljoprivrednog zemljišta. Investitor ne odlučuje o tome gdje se projekti mogu ili ne mogu graditi, već djeluje unutar okvira koji su definirani prostornim planom i zakonom.
Projekt u Zaboku je trenutačno zaleđen zbog utvrđenih nepravilnosti prilikom izdavanja lokacijskih dozvola. Kako to komentirate?
Trenutačno su projekti u fazi pravnog razjašnjavanja, što uključuje nadzore i dodatne provjere. Nama je u interesu da se taj proces što prije okonča jer imamo jasno definirane poslovne i ugovorne rokove. Ukoliko Prostorni plan u budućnosti bude izmijenjen i predvidi drugačije lokacije, investitori će se tome prilagoditi. No smatramo da nije korektno odgovornost za odabir lokacije prebacivati na investitora koji djeluje u skladu s važećim planovima i dozvolama.
Slična situacija je prije godinu dana bila i u Ivancu gdje su vlasnici zemljišta pokrenuli sudske postupke kako bi zaustavili izvlaštenja. Planirate li i dalje izgradnju te elektrane?
Projekt sunčane elektrane na području Ivanca trebao je biti jedan od najvećih u našem portfelju i dugo je bio u fazi pripreme. Međutim, osim administrativnih i pravnih izazova, došlo je i do značajnih promjena na tržištu električne energije. Trenutačno niske cijene struje, u kombinaciji s činjenicom da naši projekti nemaju državne poticaje, značajno utječu na ekonomsku isplativost velikih sunčanih elektrana. Zbog toga smo donijeli poslovnu odluku da od projekta, barem u ovom trenutku, odustanemo.
Što donosi novi zakon
Na koji će način novi tzv. Bačićevi zakoni utjecati na postupke izvlaštenja u ovakvim situacijama?
Postupci vezani uz projekt u Ivancu pokrenuti su prema zakonima koji su tada bili na snazi, prije najnovijih izmjena zakonodavnog okvira. Zbog toga je teško unaprijed procijeniti kako će se budući projekti razvijati pod novim zakonskim uvjetima, uključujući i pitanja izvlaštenja. Smatramo da će tek praksa pokazati hoće li nove zakonske odredbe donijeti više jasnoće i ubrzati postupke.
Sunčane elektrane su jedan od elemenata zelene tranzicije i među najisplativijom proizvodnjom električne energije, ali nailaze i na otpore u lokalnim zajednicama.
Iako su sunčane elektrane jedan od ključnih elemenata zelene energetske tranzicije, u praksi se često susrećemo s izazovima koji proizlaze iz složenog odnosa između energetskih potreba, prostornog planiranja i interesa lokalne zajednice. Solarni projekti danas su ekonomski isplativi i zbog toga privlače velik broj investitora, no istovremeno povećavaju pritisak na prostor, osobito na veće, infrastrukturno pogodne površine. Drugim riječima, “ovakve situacije” nisu posljedica nesklada sa zelenom tranzicijom, već prije svega izazova u usklađivanju energetskih ciljeva, zaštite prostora i interesa lokalnog stanovništva.
Neki smatraju da bi instalaciju sunčanih elektrana trebalo u većoj mjeri usmjeriti na krovove privatnih i javnih zgrada, a ne ih graditi na poljoprivrednom zemljištu.
U javnosti se često naglašava potreba za gradnjom sunčanih elektrana na krovovima privatnih i javnih objekata, što svakako treba poticati. Međutim, takvi sustavi sami po sebi ne mogu osigurati količine energije potrebne za stabilnost elektroenergetskog sustava i ostvarenje nacionalnih ciljeva. Veće sunčane elektrane na tlu omogućuju proizvodnju znatnih količina električne energije na učinkovit način, ali zahtijevaju dobru pripremu i kvalitetnu komunikaciju s lokalnom zajednicom.
Percepcija i komunikacija
Jesu li se problemi s izvlaštenjima mogli izbjeći na način da se sunčane elektrane grade na zemljištu koje nema poljoprivrednu namjenu?
Pitanja izvlaštenja uvijek su osjetljiva i razumljivo je da izazivaju reakcije vlasnika zemljišta. Smatramo da su se određeni problemi mogli izbjeći da su prostorni planovi ranije i jasnije definirali alternativne lokacije ili korištenje zemljišta koje nema poljoprivrednu namjenu. Međutim, investitor ne donosi odluke o prostornom planiranju, već djeluje u okviru onoga što su lokalne i regionalne vlasti prethodno usvojile.
Naš je primarni interes započeti s realizacijom projekata u skladu sa zakonima i dozvolama. Smatramo da se rasprave o dugoročnom razvoju prostora trebaju voditi u fazi izrade i izmjena prostornih planova, dok investitori u fazi provedbe ne bi trebali biti dovedeni u situaciju da snose političke ili društvene posljedice odluka koje nisu donosili. Kao investitor, Solida ne donosi odluke o namjeni prostora, već projekte razvija sukladno važećim planovima.
Na početku ste isticali da Solida gradi agrosolarne elektrane tj. da objedinjujete sunčane elektrane i poljoprivredu. Je li se to pokazalo funkcionalnim?
Agrosolarni koncept, koji podrazumijeva istovremenu proizvodnju električne energije i poljoprivredne aktivnosti, sve je prisutniji u Europi i pokazao se funkcionalnim u brojnim primjerima. Na području Ivanca planirali smo takav pristup, uključujući i ispašu ovaca unutar prostora sunčane elektrane, čime bi se zemljište i dalje koristilo u poljoprivredne svrhe.
No, već u fazi najave takvih aktivnosti naišli smo na otpor dijela lokalnog stanovništva, što pokazuje koliko je percepcija projekata često jednako važna kao i njihova stvarna funkcionalnost. To iskustvo dodatno potvrđuje potrebu za ranom i otvorenom komunikacijom kako bi se građanima jasno objasnilo što projekti podrazumijevaju i koje potencijalne koristi mogu donijeti lokalnoj zajednici.
