S rastom od 2,8 posto hrvatska je ekonomija u trećem ovogodišnjem kvartalu napokon smanjila zaostajanje za ostalim srednjoistočnim državama koje su još 2010. godine izašle iz recesije.
Dostignuta stopa rasta na međugodišnjoj razini, sedma po veličini u EU, još je uvijek lošija nego u Poljskoj, Češkoj, Slovačkoj ili Rumunjskoj, no najbolje je hrvatsko ostvarenje od sredine 2008. godine. U odnosu na prethodni kvartal, Hrvatska se probila među dvije najbrže rastuće ekonomije u Europskoj uniji, a ako bi se isti tempo rasta zadržao i iduće godine, 2016. već bismo mogli imati stopu rasta na godišnjoj razini oko 3 posto, piše Večernji.hr.
Privatni poduzetnik Nenad Bakić, jedan od rijetkih koji je procijenio da će rast u prethodnom kvartalu biti oko tri posto, prokomentirao je odmah da je najgora stvar koja bi nam se mogla dogoditi to "što će ovaj veliki porast nezasluženo pasti u krilo bilo kojoj vladi koja se formira, i to će možda otkloniti njenu želju za reformom".
Nenad Bakić tvrdi da je BDP najviše pogurao turizam, što može biti i opasno ako petina državnog BDP dolazi iz te djelatnosti.
Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Zvonimir Savić kaže da postoje i drugi faktori koji su utjecali na zbivanja u zemlji, poput nastavka opravka na razini EU, pada cijena sirove nafte, što je omogućilo laganu promjenu strukture potrošnje na razini kućanstava ili povoljne klime te zbivanja u pojedinim turističkim zemljama, što je povoljno utjecalo na dobre rezultate turističke sezone.
